Nedostatak lijekova je “nova normalnost” u Britaniji i pogoršava se zbog Brexita, upozorava se danas u izvještaju zdravstvene istraživačke grupe Nuffield Trust. Nedavni porast broja nedostupnih lijekova stvorio je ozbiljne probleme ljekarima, farmaceutima, NHS-u i pacijentima koji ne mogu dobiti svoje uobičajene lijekove, pokazalo je ispitivanje.
Broj upozorenja koje su farmaceutske kompanije izdale o predstojećim problemima u opskrbi određenim proizvodima više se nego udvostručio sa 648 u 2020. na 1.634 prošle godine.
"Porast nestašice vitalnih lijekova od rijetkih do uobičajenih bio je šakantan, nešto što bi malo ko očekivao prije deset godina", rekao je Mark Dayan, glavni autor izvještaja.
Velika Britanija od prošle se godine bori s nedostatkom lijekova za liječenje ADHD-a, dijabetesa tipa 2 i epilepsije. Naprimjer, tri lijeka za ADHD koja su bila u nedostatku trebala su se vratiti u normalnu cirkulaciju do kraja 2023. godine, ali i dalje ih je teško nabaviti.
Neki nedostaci ugrožavaju zdravlje, pa čak i živote pacijenata sa teškim bolestima. Zdravstvene dobrotvorne organizacije zabilježile su nagli porast poziva pacijenata koji nisu mogli dobiti lijekove. “Naša linija za pomoć preplavljena je pozivima očajnih ljudi koji moraju putovati kilometrima, često posjećujući više apoteka, kako bi pokušali pristupiti svojim lijekovima”, rekla je Nicola Swanborough, šefica vanjskih poslova u Društvu za epilepsiju.
Paul Rees, izvršni direktor Nacionalne apotekarske asocijacije, koja predstavlja većinu od 7.000 britanskih apoteka u privatnom vlasništvu, rekao je da su nestašice "stvarna i sadašnja opasnost" za pacijente. "Apotekarski timovi su vidjeli da se problemi u ovoj zemlji pogoršavaju posljednjih godina, što dovodi u opasnost veći broj pacijenata", dodao je. “Farmaceuti provode sate dnevno u potrazi za zalihama, ali prečesto moraju odbiti pacijente.”
Globalni proizvodni problemi povezani sa Covidom, inflacijom, ratom u Ukrajini i globalna nestabilnosti izazvali su ranije neviđene poteškoće sa opskrbom lijekovima. Ali izlazak Britanije iz EU 2020. godine značajno je pogoršao problem, ogolio "krhkost" mreže snabdijevanja lijekovima u zemlji i mogao bi dovesti do pogoršanja situacije, navodi se u izvještaju. "Pojavila se jasna slika osnovnih krhkosti na globalnom i britanskom nivou, koje nisu suštinski ukorijenjene u Brexit-u, ali su ga pogoršale na neke specifične načine, posebno kroz neke kompanije koje su uklonile UK iz svojih lanaca opskrbe", navodi se.
Izlazak s jedinstvenog tržišta poremetio je dotadašnje nesmetano snabdijevanje lijekovima, naprimjer kroz stvaranje novog zahtjeva za carinske provjere, a stanje je dodatno pogoršala i odluka Britanije da napusti Evropsku agenciju za lijekove i sama odobri lijekove. Britanija je mnogo sporija od EU u stavljanju novih lijekova na raspolaganje, navodi se u izvještaju. Upravo su birokratske prepreke nakon Brexita navele neke farmaceutske firme da prestanu snabdijevati tržište Velike Britanije.
Ključnu ulogu je odigrala i činjenica da se pad vrijednosti sterlinga nakon glasanja za Brexit 2016. godine poklopio sa znatno manjom opskrbom lijekova na globalnoj razini zbog nestašice sastojaka farmaceutskih kompanija, što je dovelo do rasta cijena. Nestašice su primorale Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite (DHSC) da plaća više od uobičajene cijene za lijekove kojih nedostaje mnogo češće nego ranije.
Izvještaj se zasniva na zahtjevima za slobodu informacija upućenim zdravstvenim tijelima, kao i na intervjuima i diskusiji za okruglim stolom sa važnim ličnostima u industriji lijekova, visokim državnim službenicima DHSC-a i evropskim zdravstvenim tijelima.
Brexit je također stvorio "dodatne rizike... za UK", navodi se u izvještaju, upozoravajući da bi se nestašica lijekova mogla pogoršati jer je 27 zemalja EU nedavno odlučilo djelovati zajedno kao ujedinjeni blok kako bi pokušali minimizirati utjecaj globalne nestašice .
Dr Andrew Hill, stručnjak za lijekove i industriju lijekova na Univerzitetu Liverpool, rekao je: „Velika Britanija je zaglavljena iza SAD-a i Evrope u redu za esencijalne lijekove. Druge zemlje nude visoke cijene i lakši pristup, uz jednostavnije propise za snabdijevanje.”
Ministri bi se trebali dogovoriti da plaćaju više za generičke lijekove, koji su obično mnogo jeftiniji od brendiranih, kako bi pomogli u rješavanju nestašice, dodao je Hill.
Kraljevsko farmaceutsko društvo pozvalo je ministre da izmijene zakon kako bi farmaceutima u zajednici omogućili da zaobiđu nestašice dajući pacijentima malo drugačije recepte, kao što to već rade njihovi kolege u bolnicama.
