Evropska vojna potrošnja rasla je rekordnom brzinom 2022. godine, dostigavši ​​nivo nezabilježen od Hladnog rata nakon ruske invazije na Ukrajinu, rekli su u ponedjeljak istraživači globalne sigurnosti.
Porast u Evropi pomogao je globalnim vojnim rashodima da dostignu osmi uzastopni rekord od 2,24 biliona dolara, ili 2,2 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, prema Stokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).

"To je potaknuto ratom u Ukrajini, koji podstiče potrošnju evropskog budžeta, ali i neriješenim i pogoršavajućim tenzijama u istočnoj Aziji između SAD-a i Kine", rekao je za AFP istraživač Nan Tian, ​​jedan od koautora studije. 


Evropa je 2022. potrošila 13 posto više na svoje vojske nego u prethodnih 12 mjeseci, u godini koju je obilježila ruska invazija Ukrajine.

Brojka ne uzima u obzir oštre stope inflacije, što znači da je stvarna potrošnja bila još veća, poručili su iz instituta.

To je bio najveći porast u više od 30 godina i povratak, u konstantnim dolarima, na nivo potrošnje iz 1989. kada je pao Berlinski zid.

"U Evropi je na najvišem nivou od kraja Hladnog rata", rekao je Tian.

Samo Ukrajina je povećala svoju potrošnju sedam puta na 44 milijarde dolara, ili trećinu svog BDP-a. Država je dodatno imala koristi od milijarda dolara donacija oružja iz inostranstva, napominje SIPRI.
Istovremeno, ruska potrošnja je prošle godine porasla za 9,2 posto, pokazuju procjene.
"Bez obzira na to ako izuzmemo dvije zaraćene nacije, evropska potrošnja je i dalje prilično porasla", rekao je Tian.

Potrošnja u Evropi, koja je 2022. iznosila 480 milijardi dolara, već je porasla za trećinu u protekloj deceniji, a očekuje se da će se trend nastaviti i ubrzati u narednoj deceniji.

 

Kontinent bi "potencijalno" mogao vidjeti nivoe rasta slične onima iz 2022. godine za nekoliko godina, rekao je Tian.

Nakon naglog pada 1990-ih, globalna vojna potrošnja je u porastu od 2000-ih.

Preokret je u početku bio rezultat velikih kineskih ulaganja u svoju vojsku, nakon čega su uslijedile nove tenzije s Rusijom nakon aneksije Krima 2014.

Samo na SAD otpada 39 posto globalne vojne potrošnje. Zajedno s Kinom, koja je na drugom mjestu sa 13 posto, ove dvije nacije su činile više od polovine svjetske vojne potrošnje.

Sljedeće u nizu su znatno zaostajale, s Rusijom sa 3,9 posto, Indijom sa 3,6 posto i Saudijskom Arabijom sa 3,3 posto.

"Kina sve više ulaže u svoje pomorske snage kao način da proširi svoj doseg na Tajvan, naravno, a zatim dalje od Južnog kineskog mora", rekao je Tian.

Japan, kao i Indonezija, Malezija, Vijetnam i Australija prate trend.

Britanija je najveći potrošač u Evropi, zauzimajući šesto mjesto u ukupnom poretku i čini 3,1 posto globalnih rashoda, ispred Njemačke sa 2,5 posto i Francuske sa 2,4 posto - brojke koje uključuju donacije Ukrajini.

Britanija, drugi najveći donator Ukrajine iza Sjedinjenih Država, “troši više od Francuske i Njemačke. Takođe je dala više vojne pomoći od Francuske i Njemačke”, rekao je Tian.

Zemlje poput Poljske, Holandije i Švedske bile su među evropskim zemljama koje su najviše povećale svoja vojna ulaganja tokom protekle decenije.

Moderno i skupo naoružanje takođe objašnjava neka povećanja potrošnje, kao u slučaju Finske koja je prošle godine kupila 64 američka borbena aviona F-35.