Tržište nafte je prezasićeno, više se vadi nego što se troši. A ova dinamika, za koju se očekuje da će se povećati u nadolazećim godinama, ponovo prisiljava glavne izvoznice nafte na smanjenje proizvodnje. Proširena verzija Organizacije zemalja izvoznica nafte - takozvani OPEC+, koju predvode Saudijska Arabija i Rusija - ovog je četvrtka pristala na novo smanjenje proizvodnje količine sirove nafte koju stavlja na tržište s ciljem ponovnog uravnoteženja ponude i potražnje.
Proizvodnju će smanjiti za milion barela dnevno (1% onoga što se pumpa diljem svijeta), jer je u manje od dva mjeseca brent prešao sa 100 dolara na samo malo iznad 80. Dok se čeka službena raspodjela jer još nije poznato koje će zemlje najviše pridonijeti smanjenju, prettpstavlja se da će to biti Rusija, reakcija tržišta bila je pomalo mlaka, brent je na svjetskim tržištima tek blago, gotovo neznatno porastao.
Nije prošlo ni pola godine otkako su zadnji put veliki naftaši zavrnuli slavinu. Bilo je to u junu, kada se Rijad najviše žrtvovao - milion barela dnevno, baš kao i sada - kako bi pokušao preokrenuti putanju pada cijena.
Kartel ima dodatni problem: proizvodnja proizvođača izvan OPEC-a (bilo u tradicionalnoj verziji ili u proširenoj verziji, s Rusijom) ne samo da nije prestala rasti, već će rasti i u bliskoj budućnosti, smanjujući tržišni udio najvećih proizvođača. Ekstraktivni kapaciteti Brazila posljednjih su godina značajno porasli. A mala Gvajana veliko je naftno čudo, nakon otkrića golemih nalazišta koja već počinju davati svoje prve plodove.
Prema brojkama Uprave za energetske informacije Sjedinjenih Američkih Država (EIA), ova će grupa zemalja staviti na svjetsko tržište gotovo dva miliona barela više dnevno od kraja 2023. godine, dok će zemlje OPEC-a smanjiti svoju ponudu za oko polovine. Do 2024. predviđa se da će ova grupa povećati proizvodnju za oko milion barela dnevno, što je brojka koja bi čak mogla narasti kako bi se iskoristila praznina koju su ostavile Saudijska Arabija, Rusija i drugi partneri na globalnom tržištu.
OPEC + čine 23 članice (13 glavnih članica su Saudijska Arabija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Iran, Angola, Nigerija, Alžir, Libija, Venecuela, Kongo, Gabon i Ekvatorijalna Gvineja te 10 partnera: Rusija, Meksiko, Kazahstan, Oman, Azerbejdžan, Malezija, Bahrein, Južni Sudan, Sudan i Bruneji.
Proširena verzija kartela danas stavlja na tržište 43 miliona barela nafte dnevno. To je otprilike 40% svjetske proizvodnje ove sirovine, glavnog uzročnika klimatskih promjena ali unatoč svemu još uvijek dominantne svjetske energije.
