Desetljeće nakon narodne pobune koja je u Egiptu izbacila Muslimansku braću u prvi plan političkog djelovanja, taj je pokret izoliraniji no ikad, tvrde poznavatelji tamošnjih prilika,

"Mislim da organizaciji nije došao kraj", rekao je Mustafa Kamel al Sayed, profesor političkih znanosti sa Univerziteta u Kairu, ističući bazu sljedbenika koji su mu i dalje odani. "Ali njima je teško javno se pojavljivati ​​u Egiptu pod trenutnim režimom", objasnio je.

Pokret, dugo marginaliziran u egipatskoj politici, pojavio se kao relevantna politička snaga nakon masovnih demonstracija 2011. godine, koje su dovele do svrgavanja autokrata Hosnija Mubaraka.

Pobijedili su na demokratskim izborima, njihovi saveznici stranka Sloboda i pravda ušli su u Parlament a njihov kandidat Mohameda Mursija izabran je za predsjednika.

Mursijev kratki mandat završio je pučem 2013. godine koji je izveo Abdel Fatah al Sisi, vrhovni komandant vojske, koji je postao sljedeći predsjednik Egipta. Al Sisi je Muslimansku braću klasificirao kao terorističku organizaciju i otkako je došao na vlast, zemljom je vladao teškom rukom, blokirajući bilo koji oblik protivljenja ili neslaganja.

Tijekom racije koja je uslijedila nakon svrgavanja Mursija, snage sigurnosti ostavile su iza sebe oko 800 mrtvih. Organizacija Human Rights Watch nazvala je tu policijsku akciju "masakrom" i rekla da je to "jedan od najvećih masakra demonstranata na svijetu u novijoj historiji".

Vođe Bratstva i hiljade njihovih sljedbenika zatvoreni su ili su pobjegli u Katar i Tursku, dvije zemlje koje su podržavale vladu Mursija.

Nasuprot tome, egipatski zaljevski saveznici, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati također su Muslimansku braću klasificirali kao terorističku skupinu, produbljujući tako diplomatski jaz između Ankare i Dohe.

Bratstvo je nakon svog prolaznog i turbulentnog mandata doživjelo "neviđeni poremećaj na svim razinama", primijetio je politolog Kamal Habib. "Odnos trenutnog režima s organizacijom postao je egzistencijalna bitka. To više nije puki politički spor", rekao je.

Libanski istraživač specijaliziran za Bliski istok, Hadi Wahab, naglasio je da tijekom svog kratkog mandata ni Muslimanska braća nisu bila "sposobna predstaviti alternativni ekonomski ili politički projekt". Nakon pada Mursija, napadi na pripadnike sigurnosnih snaga, ličnosti i turiste povećali su se u Egiptu. Vlasti su optužile Muslimansku braću za poticanje nasilja, što je bratstvo poreklo.

Najnestabilnije područje je sjeverna provincija Sinaj, u kojoj djeluje grupa povezana sa takozvanom Islamskom državom. U drugim dijelovima Egipta s vremena na vrijeme napadaju manje poznate grupe.

Prošle godine Al Sisi rekao je da se neće "pomiriti s onima koji žele uništiti moju zemlju i povrijediti moj narod i moju djecu" i optužio militante da "nemaju savjesti, čovječnosti ili religije". Nakon pobjede Joea Bidena na posljednjim predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, Bratstvo je pozvalo Washington da "preispita politiku podrške diktaturama". Analitičari, međutim, ne vjeruju da će Biden promijeniti politiku Washingtona prema Egiptu.