Da bi BRICS postao geopolitička altenativa onome što zovemo politički Zapad, moraju biti sveobuhvatni, a ne ostati samo ekonomska unija. To bi morala biti monetarna, politička, ideološka unija, ocijenio je ekspert za geopolitiku, dr. Jahja Muhasilović s Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.
Ove sedmice je u južnoafričkom Johannesburgu održan sastanak grupa zemalja koje čine BRICS (Brazil, Kina, Indija, Rusija i Južna Afrika), a upućen je poziv da šest zemalja - Argentina, Egipat, Iran, Etiopija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, postanu nove članice bloka. Još veći broj zemalja izrazio je želju za priključenje BRICS-u, a razgovarano je o uvođenju jedinstvene vrijednosti, te protuteži globalnim ekonomskim silama kao što su Sjedinjene Američke Države ili G7.
Muhasilović podsjeća da je BRICS formiran u momentu recesije 2008. godine koja je najviše pogodila zapadnu ekonomiju. U tom momentu su neke zemlje u razvoju, Kina, Indija, Rusija i Brazil, odlučile formirati BRICS, a kasnije im se priključila i Južna Afrika.
Uzevši u obzir činjenicu da se njihov udio u globalnoj ekonomiji, posebice Indije i Kine, povećavao, te da su ove dvije zemlje gotovo polovina čovječanstva, to je bio početak ovog “izvanzapadnog” svijeta, gdje su oni pokušali na neki način da se organiziraju.
“Mnogi su unazad nekoliko godina otpisali BRICS, s obzirom na to da su neke ekonomije BRICS-a usporile, u prvom redu Brazil, Rusija i Južna Afrika. Međutim, u posljednje vrijeme, osobito zbog ukrajinske krize na geopolitičkoj sceni počela se javljati određena ideologija koja je na neki način alternativna zapadnoj globalnoj ideologiji i hegemoniji, tako da su sada uveli i ideološku dimenziju u BRICS-u koji je prvobitno počeo kao ekonomski savez”, kaže Muhasilović.
Navodi da su mnoge članice BRICS-a posljednjih godina posebno kritične prema SAD-u iz razloga što smatraju da SAD manipuliraju globalnom ekonomijom jer kontroliraju dvije treće globalne fiskalne politike. Tako da su odlučili napraviti geopolitičku altenativu onome što zovemo politički Zapad.
“A da bi to uradili, moraju biti sveobuhvatni, a ne ostati samo ekonomska unija, već bi to morala biti monetarna, politička, ideološka unija... Tako da sve više dobivaju konture jednog alternativnog geopolitičkog bloka, što BRICS polako postaje. To je sve osobito ubrzano ruskom invazijom na Ukrajinu, te trgovinskim ratom koji od 2018. godine traje između SAD-a i Kine. S obzirom na to da je riječ o dinamičnim ekonomijama, sve više postaje ozbiljan takmac na geopolitičkom planu”, rekao je Muhasilović.
Međutim, BRICS čine države koje su geografski dosta udaljene, s različitom kulturom i političkom tradicijom. To je, smatra Muhasilović, jedan od razloga što su mnogi otpisali BRICS jer nisu imali kohezionog tkiva koje bi ih držalo zajedno. Jedino koheziono tkivo koje trenutno imaju je da nemaju dobre odnose sa SAD-om i da smatraju da bi oni mogli nadomjestiti američki poredak. Osim toga, ove države nemaju ideološku, političku i identitetsku dimenziju koja je mnogo manja.
“Jedna od snaga Zapada je što je riječ o istoj ideološkoj bazi, o vrlo sličnim ljudima, najčešće evropskog porijekla, i najčešće kršćanima, tako da ima jako mnogo elemenata koji se drže kao savez. BRICS će definitivno imati problema u tom smislu, pogotovo što neke zemlje BRICS-a nemaju između sebe najbolje bilateralne odnose i na neki način su rivali jedni drugima. U prvom redu to se odnosi na Kinu i Indiju koje se bore za dominaciju u Aziji, te je agresivna politika Kine natjerala Indiju da sarađuje sa Sjedinjenim Državama i Indija posljednjih godina igra neku igru ravnoteže”, navodi Muhasilović.
Smatra se da će prvo pitanje na kojem će biti testirana snaga BRICS-a biti ti bilateralni odnosi koji nisu sinhronizirani između članica i definitivno što svaka od ovih zemalja, osim Južnoafričke Republike koja je tu najslabija, ima pretenzije da ona bude takva koja će dominirati ovim savezom .
Zaključio je da Zapad i ima i nema razloga da se plaši BRICS-a.
“Ne bi imao ukoliko bi BRICS ostao u obliku u kojem je trenutno. Nisam siguran da BRICS može opstati jer je jedina koheziona točka da nemaju dobre odnose sa Sjedinjenim Državama i što su ekonomije u usponu. Još uvijek se nije na geopolitičkom planu pojavila unija koja bi ozbiljno ugrozila dominaciju kojom Zapad ima. Međutim, ono što je zanimljivo je da vidimo da Zapad u trećem svijetu već polako gubi kraj. U Africi se u posljednje vrijeme dogodilo nekoliko državnih udara i svaki je rezultirao istjerivanjem francuskih ili američkih trupa i dovođenjem Wagnera. Ipak, Kina i Rusija još nisu izašle s adekvatnom ideologijom koja bi na neki način bila nadomjestak onome što politički Zapad u ovom trenutku ima da ponudi, ali definitivno je ozbiljan igrač kojeg treba uzeti u razmatranje”, zaključio je Muhasilović u razgovoru za Fenu.
