Sloganom “Mostar može” Bh. blok kreirao je i vodio kampanju na lokalnim izborima održanim u Mostaru. Nedovršena misao ovog slogana, bez konkretnog zaključka šta to može i želi Bh. blok u Mostaru, postala je stvarnost i potpuna nedoumica nakon okončanja izbora u gradu na Neretvi. Sve što je potencijalnim biračima u Mostaru predstavljano u javnim predizbornim istupima ovih stranaka, poput “historijski izbori odlučujući za grad”, “trenutak odluke” i slične fraze kojima se u već uobičajenom folkloru podgrijava atmosfera za neki izborni ciklus, očigledno su bili klasični marketinški trik ili, preciznije, prodavanje magle.
Bh. blok, koji sebe voli titulirati strankama ljevice, kampanju je forsirao na krilima uspjeha koji je postignut u Sarajevu, euforično stvarajući atmosferu da je nakon Banje Luke i Sarajeva red došao na Mostar. Tačnije, nakon “kažnjavanja” Dodika (Banja Luka) i Izetbegovića (Sarajevo), na red dolazi Čović (Mostar), grmjeli su u gotovo svim istupima kandidati Bh. bloka. U takvoj javnoj halabuci koristile su se redovne poštapalice o “oslobađanju izgubljenog grada”, evropskim perspektivama Mostara (koja će doći jednog dana na čelu oklopnika sa sjevera), i druge ine trice i kučine. Iako je kampanja ovih stranaka bila uglavnom površna, logističke i medijske pomoći nije nedostajalo. Mostarom su paradirali svi iz sarajevskog kruga lijevih, srednjih i identitetsko-političko nedefiniranih stranaka koji su mogli zbunjenim građanima poslužiti kao dokaz da dolaze “bolji dani”.
Međutim, pompezne najave o preseljenju izbornih štabova ovih stranaka u Mostar i borbe s “drugovima” u predviđenom mjesecu kampanje na kraju su se sveli na jednodnevne izlete politički osviještenih tviteraša i selfie majstora, te na korona party u izbornoj noći. Velika obećanja i najave kako će Čoviću biti “oduzet” Mostar nakon dugih 12 godina i brojne druge slatkorječive najave opovrgnute se već u izbornoj noći. Prve izjave nakon zatvaranja birališta u kojima su predstavnici Bh. bloka naveli kako neće koalirati niti s jednom strankom, a time ni podržati jednog od dvaju kandidata za gradonačelnika, potpuno su šokirale Mostarce. Apsolutni zaokret u odnosu na predizborna obećanja desio se bez ikakvog objašnjenja, hladno, bez emocija, što ukazuje da je takav politički potez pomno planiran i čuvan u strogoj tajnosti do okončanja izbora. Takav radikalni zaokret u odnosu na obećanja koja su predstavljali biračima u Mostaru tokom kampanje još niko iz ovih stranaka nije demantirao.
BH. BLOK DOLAZI “SAZAD”
Ako predstavnici Bh. bloka istraju u toj perfidnoj ideji, jednostavno se mogu konstatirati tri moguća raspleta ove odurne i pokvarene političke igre. Prva opcija upućuje na mogućnost političke kombinatorike, odnosno trgovine ovih stranaka s HDZ BiH na tri od četiri nivoa vlasti. Mostarska pozicija (gradonačelnik) poslužila bi kao početna osnova u daljim pregovorima s HDZ BiH. U toj igri otvara se mogućnost ulaska Bh. bloka u Federalnu vladu i Vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona. Po tom sistemu, “mrska SDA” bila bi izbačena, HDZ BiH bio bi predstavljen javnosti kao jedini nužni partner, a ceh bi bio Mostar, preciznije, indirektno prepuštanje pozicije gradonačelnika HDZ BiH.
Prema drugoj opciji, Bh. blok bi formalno bio suzdržan u glasanju za gradonačelnika Mostara i time kreirao političku platformu po kojoj se ove stranke nisu priklonile ni jednoj političkoj opciji u Mostaru, jer, u suštini, vlast ne žele dijeliti s njima, nego je žele apsolutno samo za sebe. Takva platforma vjerovatno bi bila lajtmotiv za kampanju izbora 2022. godine u Hercegovini. Međutim, cijena takve igre ponovo bi bila ista, jer apstinencija od glasanja za gradonačelnika, tačnije opcija suzdržanih vijećnika Bh. bloka ustvari je ista kao i u prvoj varijanti – prepuštanje pozicije gradonačelnika HDZ-u.
Treća je opcija klasična šibicarska mantra, podizanje tenzija, odnosno političke cijene prema kojoj bi Bh. blok od Koalicije za Mostar pokušao iznuditi poziciju gradonačelnika za jednog od svojih predstavnika. Za sada se od početno stidljivog nametanja sve glasnije spominju Baralija (Naša stranka) i Zalihić (SDP) kao mogući kandidati. 
Nevjerovatnim se čini da ni jedan za sada vidljiv potez Bh. bloka direktno ne ugrožava vladavinu HDZ BiH u Mostaru. Tačnije, najavljeni potezi Bh. bloka nakon okončanih izbora u potpunoj su suprotnosti s njihovim predizbornim obećanjima, jer njihova najavljena apstinencija od glasanja za gradonačelnika direktno omogućuje izbor kandidata HDZ BiH za novi mandat.
S druge strane političkog spektra, opozicija HDZ-u BiH, Hrvatska republikanska stranka (HRS), četvrta politička stranka od ukupno pet koje su prošle izborni cenzus u Mostaru, također je kao i Bh. blok najavila kako će ostati u opoziciji, tačnije, neće u koaliciju s HDZ BIH. Međutim, za razliku od Bh. bloka, HRS je potvrdio kako će glasati za dr. Kordića, HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika, što će jednostavno reći da su razlike između opozicionih stranaka s hrvatskim predznakom u odnosu na opozicione stranke s probosanskim predznakom dijametralno suprotne. HRS podržava kandidata HDZ BiH za gradonačelnika, dok Bh. blok, prema svojim najavama, ne podržava ni jednog kandidata, barem ne u onom što do sada navode.
Predstavnici Bh. bloka ovakvo svoje devijantno političko postupanje građanima Mostara pokušavaju predstaviti kroz blijeda opravdanja o nepremostivim ideološkim neslaganjima s predstavnicima stranaka koji čine Koaliciju za Mostar, a u stvarnosti pokušavaju sakriti osnovnu stvar zašto Bh. blok ne želi, kako su naveli, glasati za dr. Guzina, kandidata za gradonačelnika Mostara. Naime, nakon rezultata izbora u Mostaru (iako ti rezultati nisu još zvanično potvrđeni), stranke s probosanskim predznakom osvojile su 18 vijećničkih mandata, u prevodu, imaju potrebnu većinu koja im garantira izbor gradonačelnika koji je po opredjeljenju Bošnjak, što u osnovi znači da HDZ i stranke koje su okupljene oko te stranke, legalno, izbornom voljom građana gube poziciju gradonačelnika nakon 12 godina potpune vladavine.
Takav rasplet temeljno bi srušio Čovićev koncept Mostara kao “stolnog grada” svih Hrvata, svih hrvatskih institucija itd. Tačnije, potpuno ruši strukturu paradržavne strukture koju Čović godinama njeguje i održava stvarajući sebi i HDZ-u odstupnicu za sve nesporazume s institucijama ove zemlje. I u konačnici, izbor dr. Guzina za gradonačelnika može direktno utjecati na buduće uređenje BiH kao građanske zemlje, za koju se inače Bh. blok najglasnije zalaže. I tu se dolazi do jedne od ključnih činjenica koju Bh. blok pokušava relativizirati, preciznije, potpuno zamagliti.
AKO NISI S NAMA, ONDA SI PROTIV NAS
Naime, u situaciji kada su probosanske stranke na redovnim izborima dobile potrebnu većinu za izbor gradonačelnika, jedini koji je bio kandidiran za gradonačelnika iz reda Bošnjaka od svih kandidata na izbornim listama bio je dr. Zlatko Guzin. Jednostavnim jezikom rečeno, stranke Bh. bloka, iako nisu imale kandidata za gradonačelnika, ucjenama žele pokušati zauzeti tu poziciju ili su je u suprotnom spremne prepustiti dr. Kordiću, kandidatu HNS-a, odnosno HDZ-a BIH.
Koristeći se jeftinim zamjenama teza (šupljiranje), predstavnici Bh. bloka s raznih političkih aspekata pokušavaju obmanuti mostarsku i bh. javnost, lamentirajući kako ne mogu pristati na savez s Koalicijom za Mostar, isto kao što to ne žele ni s HDZ BiH, čime svih pet probosanskih stranaka direktno izjednačavaju po svim osnovama s Čovićevim HDZ BiH.
Međutim, stvarnost i aktuelna izborna pravila u Mostaru opovrgavaju takve navode Bh. bloka. Naime, glasanje, odnosno izglasavanje dr. Zlatka Guzina za gradonačelnika uopće za sobom nužno ne povlači stvaranje neke nove političke platforme koju bi nužno morali formirati Koalicija za Mostar i Bh. blok da bi dobili gradonačelnika po svom izboru. Potrebnih 18 ruku za izbor gradonačelnika u suštini može poslužiti samo jednom, bolje rečeno, samo na drugoj sjednici Gradskoj vijeća kada se bira novi gradonačelnik. Dalja politička sudbina pet političkih stranaka koje su dobile mandate u Gradskom vijeću može se kreirati shodno slaganjima i konceptima koje nameću potrebe građana Mostara.
Osnovanim se postavlja pitanje da li Bh. blok želi jasno poručiti svojim biračima da ne žele izabrati dr. Guzina za gradonačelnika ili ne žele dr. Guzina zato što je kandidat Koalicije za Mostar? Izuzev navoda kako neće podržati dr. Guzina za gradonačelnika, Bh. blok nije ponudio ni jedan razlog za takvu odluku. Uvidom u biografiju dr. Guzina i svih drugih koje Bh. blok želi nametnuti kao kandidate, dolazi se do spoznaje da su razlike u kompetencijama, radnom iskustvu i ostalim bitnim karakteristikama između dr. Guzina i potencijalnih kandidata Bh. bloka (Baralija i Zalihić) jednaka razlici koju je dr. Guzin ostvario na izborima nad ovim, ali i svim drugim kandidatima Bh. bloka, a ona je u prosjeku statistički gledana 4:1 osvojenih glasova u korist dr. Guzina. Tačnost ovakvih navoda može se provjeriti uvidom u biografije navedenih kandidata, kao i pregledom zvaničnih izbornih rezultata koje je objavila Centralna izborna komisija BiH.
U konačnici, opravdanim se postavlja pitanje ili teza da li će Bh. blok (SDP) nakon Srebrenice napraviti političku izdaju Bošnjaka u Mostaru? Taj jezivi eho Srebrenice, nažalost, brzo je prestao biti predmet pažnje ovdašnjih medija, međutim, odzvanja u glavama i prsima svih osviještenih Bošnjaka. Za razliku od providnih i neuvjerljivih pojašnjenja centrale SDP-a u Sarajevu koja su uslijedila nakon srebreničke neoprostive sramote te stranke, u slučaju Mostara stvari su kristalno čiste. SDP i Naša stranka pod punom odgovornošću u prisustvu predsjednika tih stranaka u izbornoj noći iznijeli su svoj stav kako neće ni s kim koalirati u Mostaru. Da li će ostati pri takvom stavu i propustiti priliku da Čoviću oduzmu Mostar, pokazat će se vrlo brzo, jer prema izbornim rezultatima u Mostaru, Bh. blok u skladu sa svojim izbornim sloganom i ukupnim rezultatima to može, a vidjet ćemo da li i hoće.
