Ruska državna banka Sberbank otvorila je prije dvije sedmice filijalu u Kazanju, glavnom gradu Tatarstana, republike s muslimanskim stanovništvom na Uralu, slijedeći strategiju razvoja islamskog bankarstva. Ova inicijativa nije bila iznenađenje zbog zapadnih sankcija jer islamsko bankarstvo i finansije služe kao alternativa ruskom finansijskom sistemu.
Islamsko bankarstvo i finansije razvijeni su kroz Islamsku razvojnu banku, koja se nalazi u Saudijskoj Arabiji, zajedno sa Centrom za razvoj islamske ekonomije Dubaija i Republiku Tatarstan. Godišnji Međunarodni ekonomski samit pod nazivom „Rusija-islamski svijet: samit u Kazanju“ je još jedno mjesto na kojem se raspravljalo o potencijalu islamskog bankarstva i finansija, ali među ključnim ograničenjima je nedostatak pravnog dokumenta koji bi omogućio i regulisao aktivnosti šerijatskih banaka.
Ipak, posljednji pritisak privrednog sektora doprinio je ubrzanju procesa. Pregled razvoja islamskog bankarstva dostavljen je Državnoj dumi, koja pregovara o uvođenju eksperimentalnog pravnog režima za partnersko finansiranje u četiri regije Ruske Federacije s muslimanskim stanovništvom. Ako ovaj eksperiment bude odobren, on će početi 1. februara na period od dvije godine. To će značiti da će se ruska ekonomija dalje pomjeriti na istok. To odražava orijentaciju vanjske politike Moskve, koja se, kao što je slučaj s Kinom i Indijom, pomjerila prema Bliskom istoku, a zajednički muslimanski identiteti, takozvani islamski faktor, postali su još aktivnije korišteni.
Činjenica da ruski muslimani ove godine slave godišnjicu prihvatanja islama od strane Bugara sa Volge također je izazvala niz velikih događaja, koji su služili kao vjerske inicijative mehke moći. Među njima je nedavni XVIII Međunarodni muslimanski forum „Pravda i umjerenost: Božanski principi svjetskog poretka“, u organizaciji Međunarodnog muslimanskog foruma, Vjerskog odbora muslimana Ruske Federacije i Moskovskog islamskog instituta. Događaju su prisustvovali predstavnici iz preko 40 zemalja, a visoki vjerski autoriteti iz Turske, Palestine, Azerbejdžana, Iraka, Kuvajta, Pakistana i Katara predstavili su svoje viđenje aktuelnog svjetskog poretka i njegovih alternativa.
Delegati iz Palestine, Iraka i Pakistana bili su izuzetno kritični prema “imperijalističkoj” politici prema muslimanskom svijetu, a ovo historijsko iskustvo stavilo je ove zemlje u nešto poput saveza sa Rusijom, što su oni vidjeli kao izazov postojećem svjetskom poretku.
Ovaj forum je jedan od fokusa glavne vjerske organizacije Vjerskog odbora muslimana Ruske Federacije, pored njene aktivne „duhovne diplomacije“ ili diplomatije „ljudi prema ljudima“, kada se vjerske vlasti sastaju s diplomatama kako bi se približile bilateralnim vezama, te prisustvovati ruskom ummetu na međunarodnim forumima koji se održavaju u regionu MENA.
Pored aktivnosti ruskih muftijata, koje Rusija koristi kao dio svoje vjerske mehke moći od 2000-ih, su Grupa strateške vizije „Rusija-islamski svijet“, paradiplomacije ruskih muslimanskih regija (Čečenija,
Dagestan, Tatarstan i Baškortostan), te aktivnosti muslimanskih nevladinih organizacija, kao što je Udruženje muslimanskih privrednika Ruske Federacije. Moguće je da su ove politike pomogle Rusiji da postigne ekonomske, političke i sigurnosne prednosti, uključujući ulaganja u svoje regione (Čečeniju i Tatarstan) od strane država Vijeća za saradnju u Zaljevu. Neutralna pozicija zemalja GCC-a po pitanju ukrajinske krize također sugerira pozitivne rezultate ove politike.
Uprkos tome, ove inicijative su donekle raštrkane, tako da za veću efikasnost Rusija mora razviti jednu viziju o korištenju vjerske mehke moći prema regionu MENA. Drugo, „novi igrači“ bi trebalo da budu integrisani u ovaj proces — posebno dijaspora i žene. Dijaspora, predstavnici poslovnih krugova koji žive u zemljama MENA, na primjer, mogu biti još jedna karika za prosperitet odnosa između muslimanske Rusije i regije MENA.
Muslimanski identitet može samo nadopuniti potencijalne poslovne projekte, uključujući dalji razvoj takozvanog “halal stila života”. Posljednjih godina, trend osnaživanja žena također se pojavio u državama GCC-a. Na primjer, ministri UAE uključuju devet žena. Što se tiče raspodjele radnih mjesta u javnim institucijama po spolu, žene čine 66 posto zaposlenih u javnom sektoru, a 30 posto žena je na rukovodećim pozicijama. Zbog kulturoloških razlika, na mnogim društvenim događajima, poput aktivnosti dobrotvornih organizacija pod pokroviteljstvom uticajnih žena, pozvane su i žene. U tom smislu, čini se mogućim uključiti žene iz Ruske Federacije, koje dijele muslimanski identitet, za dalju implementaciju vjerske mehke moći.
Ukratko, trenutna geopolitička turbulencija stavlja Rusiju bliže regionu MENA. S obzirom na identitet Rusije da se nalazi između Zapada i Istoka, i u trenutnoj paradigmi koja se kreće prema Istoku, njena politika i ekonomski interesi se takođe kreću ka Istoku. Ovaj naglasak se oslanja na postojeće muslimanske identitete, koji su zajednički sa istočnim zemljama. Istovremeno, postojeći diskursi širom islamskog svijeta, te historijsko bolno iskustvo sa zapadnim zemljama i kolonizacijom, također približavaju ove zemlje Rusiji. Iako se ove veze tek pojavljuju, mogli bismo očekivati bližu saradnju između Rusije i muslimanskog svijeta koja proizlazi iz postojeće vjerske mehke moći.
O autoru teksta: Dr Diana Galeeva je bila gostujuća profesorica na St. Antony's College, Oksfordski univerzitet (2019-2022). Autorica je dvije knjige: “Katar: praksa iznajmljene moći” (Routledge, 2022) i “Rusija i GCC: Slučaj tatarske paradiplomatije” (IB Tauris/Bloomsbury, 2023). Ona je također suurednica zbirke “Post-Brexit Europe i UK: Policy Challenges Towards Iran and the GCC States” (Palgrave Macmillan, 2021).
Izvor: Arab News
