Moldavija se boji da će postati još jedna Ukrajina. Vlada u Kišinjevu tvrdi da postoji opasnost od uplitanja Moskve. "Rusija ne može napasti Moldaviju tenkovima kao u Ukrajini, već to čini koristeći kriminalne grupe", kazao je moldavski premijer Dorin Recean.

Moldavija (2,6 miliona stanovnika) jedna je od najsiromašnijih zemalja Evrope. Nalazi se između Ukrajine na istoku i zemalja Evropske unije na zapadu. “Ne želimo više biti na periferiji Evrope”, nedavno je izjavila moldavska predsjednica Maia Sandu. Njezin je cilj da se Moldavija pridruži Uniji 2030. Kao i u slučaju Ukrajine, glavna prepreka za Moldaviju je istočni pojas na njenom istočnom kraju, Pridnjestrovlje, na čijoj su teritoriji od 1992. ruske trupe.

Prošle sedmice zemlja je objavila zabranu kandidatima iz proruske stranke Šansa, povezane s tajkunom Ilanom Shorom, osuđenim u odsutnosti ranije ove godine zbog optužbi za prevaru. Moldavska nacionalna sigurnosna služba optužila je Shora – koji je trenutno u bijegu od pravde – da je pomogao kanalizirati milijardu leja (oko 50 miliona eura) za organiziranje protivvladinih protesta tokom rata u Ukrajini i "kupovinu" birača za izbore održane u nedjelju.

Izrazito proevropska vlada Moldavije optužila je Rusiju da pokušava blokirati njen ulazak u tu asocijaciju. "Moldavija ne želi biti ucjenjivana od strane Kremlja", izjavila je Sandu tokom skupa u Kišinjevu u maju. Prije nekoliko dana kazala ej da Moskva "kupuje birače" na lokalnim izborima.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je na Sanduine optužbe nazvavši je "sramotom" i rekavši da pokušava skrenuti pažnju sa neuspjeha moldavske vlade. Mnogi Moldavci podržavaju smjer današnje Rusije – oko 30% podržava rusku invaziju na Ukrajinu – prema anketama, ali energetska dominacija je stvar prošlosti. Moldavija već godinu dana nije kupila niti kubni metar plina od ruske državne kompanije Gazprom. S moldavskim plinovodom povezanim sa Rumunijom koji je sada u funkciji, Moldavija više neće ovisiti o ruskom plinu ili električnoj energiji proizvedenoj u osporavanoj separatističkoj regiji Transnistria koju podržava Rusija. U slijedeće dvije godine bit će u funkciji dva visokonaponska voda koja će povezivati ​​njezinu elektromrežu s Rumunijom.

Rat u Ukrajini ozbiljno je oštetio moldavsku ekonomiju. U 2022. zemlja je doživjela najgoru energetsku krizu u svojoj historiji, uzrokujući inflaciju od 30%. Moldavija je optužila Rusiju da koristi svoju energetsku ovisnost kako bi je ucjenjivala. Ruska propaganda iskoristila je ekonomske probleme nastojeći diskreditirati proevropsku Vladu koju predvodi Stranka akcije i solidarnosti.

Predsjednica Sandu stavila je Rusiju u središte gotovo svih svojih problema. Od juna 2022. Moldavija je već zabranila televizijskim mrežama emitiranje vijesti i analitičkih programa iz Rusije, dopuštajući samo emitiranje zabavnih programa i filmova na ruskom jeziku. Moldavija je prošlog mjeseca blokirala pristup web stranicama velikih ruskih medija, uključujući novinske agencije Interfax i TASS, optužujući ih za učestvovanje u informacijskom ratu protiv zemlje. Premijer je izjavio da su zabranjeni kanali podređeni organiziranim kriminalnim grupama koje su se "udružile kako bi destabilizirale zemlju”. Krajem jula moldavska vlada najavila je protjerivanje 45 ruskih diplomata nakon otkrivanja špijunskih aktivnosti u zgradi ambasade.