I dok su kolektivni sportovi u Bosni i Hercegovini, najblaže rečeno, u ozbiljnoj krizi, suprotna se situacija dešava u individualnim sportskim disciplinama. Već neko vrijeme internetom kruži statistika po kojoj je mlada bh. plivačica Lana Pudar već sada najbolji sportista u historiji naše domovine iako još uvijek nije napunila 18 godina. Trkač Amel Tuka već je donosio i donosi medalje s najvećih evropskih i svjetskih atletskih smotri, tekvondoista Nedžad Husić također se uvijek ističe na međunarodnim takmičenjima, dok je karijera sankaša Mirze Nikolajeva, uprkos povredama koje je imao, u usponu. Ovom nizu uspješnih bh. sportaša pridružio se i brzoklizaš Tarik Omeragić, koji je nedavno postavio državni rekord i izborio nastupe na Evropskom i Svjetskom prvenstvu u brzom klizanju.

Tarik Omeragić je na nedavno završenom Bormio Cupu postavio novi državni rekord na 500 metara s vremenom 41,908 sekundi te je zauzeo 18. mjesto. Isto tako, postavio je i novi lični rekord na 1.500 metara s vremenom 2:16:719, što je bilo dovoljno za 19. mjesto, dok je na 1.000 metara zauzeo 13. mjesto. Iako su ovo sve fantastične brojke kako za njega lično, tako i za bh. sport, možda je još bitnije istaći da je ostvario plasman na Evropsko i Svjetsko prvenstvo koja su u planu za januar i mart iduće godine. Vodeći se rasporedom aktivnosti, Tarik Omeragić će uskoro otputovati u Francusku na pripreme, nakon čega će uzeti učešće na dva svjetska kupa koji se održavaju od 20. do 29. oktobra u Montrealu, u Kanadi.

„Pripreme za sezonu sam počeo polovinom mjeseca maja, kada sam se pridružio francuskom nacionalnom timu u sportskom centru u mjestu Font Romeu, u Francuskoj. Poučen iskustvom iz ranijih sezona, odlučio sam da pripreme započnem kada i francuski tim, što se pokazalo vrlo uspješnim potezom. Takmičenje u Bormiju nam je poslužilo kao probno takmičenje pred prva velika takmičenja u sezoni. Ovo su ujedno i najbolje odrađene pripreme, što pokazuju i sami rezultati na samom otvaranju sezone“, rekao je na otvaranju našeg razgovora Tarik Omeragić.

Organizacija sezone veliki izazov

Kako govori za Stav, njegov krajnji cilj, prema kojem su usmjereni svi njegovi trenutni napori, jeste nastup na Olimpijskim igrama koje su planirane za 2026. godinu u Milanu.

„U nadolazećoj sezoni planiram nastupiti na četiri svjetska kupa, kao i na Evropskom i Svjetskom prvenstvu. Moj cilj na duge staze svakako je kvalificirati se na Olimpijske igre 2026. godine u Milanu. Da bih to uspio, moram se naći u grupi od 32 do 36 najboljih klizača svijeta na kvalifikacionim svjetskim kupovima, koji će se održati najesen 2025. godine. Tako da bih bio jako zadovoljan s učestalim plasmanima među najboljih tridesetak takmičara na svjetskim kupovima, kao i s nastavkom popravljanja svojih ličnih i državnih rekorda“, objasnila je nova nada našeg sporta.

Kao i mnogi drugi naši sportisti, Tarik Omeragić postiže izvrsne rezultate iako nam je infrastruktura u poprilično lošem stanju.

„Nažalost, sportsko klizanje u BiH nije moguće trenirati na najvišem nivou. Mi nemamo niti jednu jedinu ledenu dvoranu koja je aktivna tokom čitave godine u kojoj bih ja, kao sportista, mogao provoditi vrijeme usavršavajući svoje vještine. Ja posljednje četiri godine provedem deset mjeseci van BiH kako bih imao uslove da budem konkurentan s ostalim brzoklizačkim reprezentacijama. Kada kažem da provedem deset mjeseci vani, to govorim na godišnjem nivou, što je kumulativno za te četiri godine čak 40 mjeseci“, govori on.

Kako navodi naš sagovornik, brzo klizanje na kratke staze jako je skup sport. Najviše upravo zbog toga što je neophodno trenirati ga van granica BiH.

„Brzoklizačka oprema nije nimalo jeftina. Klizačke cipele, dva para noževa i neprosječivi kostim osnovna su oprema koja se mijenja otprilike svako dvije sezone, a svaki navedeni dio košta po nekoliko hiljada KM. Odlasci na najveća svjetska takmičenja predstavljaju najveći dio mojih sezonskih troškova, ali smatram da je neophodno učestvovati na njima kako bi se steklo potrebno iskustvo i ostvario željeni napredak. Tako da, s finansijske strane, organizacija sezone predstavlja veliki izazov za mene“, kazao je uz zahvalu Savezu klizačkih sportova i sponzorima bez kojih njegov napredak ne bi bio moguć iako, prema njegovim riječima, ni to nije dovoljno da bi se pokrili svi troškovi sezone.

Sve manje mladih ozbiljno se bavi sportom

Već je dugo sveprisutan narativ kako je naša domovina mnogo bolja u individualnim nego u kolektivnim sportovima. O ovome je svoje mišljenje dao i Tarik Omeragić.

„Nedostatak sistemskog pristupa vrhunskom sportu u BiH dolazi do izražaja kada poredimo individualne i timske sportove u BiH. Mislim da kod individualnih sportova dolazi do izražaja upornost i želja pojedinca. U posljednje vrijeme imamo mnogo primjera vrhunskih rezultata naših reprezentativaca u individualnim sportovima koji moraju biti motivacija institucijama da konačno počnu sistemski podržavati vrhunski sport“, kategoričan je.

Upravo je izostanak institucionalne podrške našim sportistima ključni razlog zašto se sve manje mladih odlučuje na ozbiljnije bavljenje sportom.

„Ja sam član klizačkog kluba 'Bosna'. Klub trenutno broji svega dva aktivna člana. To su juniorski reprezentativac Ermin Raščić i ja. Zbog nemogućnosti obezbjeđivanja adekvatnih uslova, jako je teško zadržati djecu 'zagrijanom' za sport generalno, a još je teže, govorimo li konkretno o brzom klizanju, privući nove članove u klub. Tako smo i došli do trenutnog broja aktivnih članova“, požalio se.

Uprkos izuzetno teškoj situaciji, Tarik Omeragić preuzima na sebe odgovornost da ohrabri sve one koji imaju talent.

„Iako zvuči kao floskula, zaista moram poručiti omladini da slijedi svoje snove, da budu uporni i istrajni u njihovom ostvarivanju, da ih ne bude strah preuzeti rizik i okušati se u nečemu drugačijem od svakodnevnog. Kroz brzo klizanje upoznao sam puno sjajnih ljudi, proputovao i naučio vrednovati prave ljudske vrijednosti. Kada pogledam iza sebe, sretan sam i zahvalan što sam izabrao ovaj put. Nadam se da će moji rezultati motivirati i inspirirati nove generacije“, na kraju je poručio Tarik Omeragić.