Premijer Indije, Narendra Modi, otvorio je hinduistički hram Ayodhya ovog ponedjeljka uz velike mjere sigurnosti. "22. januar 2024. nije samo datum u kalendaru, već najavljuje dolazak nove ere", rekao je Modi u svom govoru. Dok je predsjednik govorio, vani su deseci hiljada raspjevanih i rasplesanih poklonika ispunili gradske ulice, dok su vojni helikopteri bacali latice cvijeća s neba.
Posvećenje ovog hrama, poprišta jedne od najkrvavijih epizoda vjerskog nasilja u novijoj historiji zemlje, iz 90-ih godina prošlog stoljeća, dogodilo se nekoliko mjeseci do općih izbora, izbora na kojima se Modi nada osvojiti svoj treći mandat.
Ovog ponedjeljka otvoreno je samo prizemlje hrama. Kada bude u potpunosti dostupan, očekuje se da će primati oko 150.000 posjetilaca dnevno.
Gradnja hrama prozvanog "Hinduistički Vatikan" počela je 2020. a obećavana je desetljećima ranije. Hram je veličine jednog hektara i zauzima kompleks koji se proteže na još 28 hektara. Zgrada ima tri kata i izgrađena je na 6503 kvadratna metra bijelog mramora. Radovi su koštali oko 15 milijardi rupija, odnosno oko 181 milion dolara.
Posvećenje ovog hrama obavljeno je uz mjere sigurnosti, budući da njegova gradnja nije prošla bez kontroverzi: izgrađen je u Ayodyhi, mjestu gdje su hinduisti tvrdili da je rođen bog Ram i nalazi se u sjevernoj državi Uttar Pradesh, oko 700 kilometara od New Delhija. Tačno na mjestu gdje se nalazi je do 1992. godine stajala stara džamija iz 16. stoljeća, poznata Babri džamija.
Godine 1949., četiri stoljeća nakon izgradnje, džamiju su zaplijenile vlasti nakon što su hinduistički aktivisti postavili simbole Rama na strukturu, izgrađenu nakon rušenja ranijeg hrama. Hram više nije korišten kao džamija nakon što je zabranjeno uklanjanje ovih hinduističkih simbola.
Nakon nekoliko sporova u vezi sa hramom i vlasništvom nad njim, 1990. godine hinduistička nacionalistička stranka Bharatiya Janata započela je kampanju za izgradnju hrama koji je posvećen ovog ponedjeljka. Prepirka je kulminirala demonstracijama 6. decembra 1992. godine: skupina ljudi popela se do tadašnje džamije i počela je rušiti sjekirama i čekićima. Nakon toga, protesti su izbili diljem zemlje, što je rezultiralo s više od 2000 mrtvih. Većina njih su bili muslimani.
Dvanaest godina nakon ovih događaja, Modi je stigao u ured premijera s obećanjem izgradnje ovog hrama. Spor oko vlasništva nad ovim mjestom između hindusa i muslimana okončan je 2019. kada je Vrhovni sud presudio u korist prvih, iako je također presudio da je rušenje džamije "flagrantno kršenje vladavine prava". Isto tako, dodijelio je muslimanima jedan komad zemlje u Ayodhyi za izgradnju džamije.
