Ulaganje u banku koja je preživjela 167 godina može se činiti kao sigurna opklada. Još više ako ima sjedište u Zürichu, ekonomskoj prijestolnici Švicarske, zemlje koja je povezana s financsijama koliko su zaljevske države povezane s naftom, Njemačka s automobilima ili Tajvan sa čipovima.
U to su sigurno vjerovali vlasnici Saudijske narodne banke (SNB) prošle jeseni, kada je švicarski entitet, usred krize, pokrenuo dokapitalizaciju od četiri milijarde franak. Saudijci su došli sa čekom na 1,4 milijarde čime su odjednom postali najveći dioničari s 9,88 posto udjela. Smatrali su da su sklopili okrugli posao: kupili su po povoljnoj cijeni dio historijske švicarske banke koja je vjerojatno dotakla dno.
Novi arapski zakupci Credit Suisse platili su 3,82 franka po dionici u novembru, 60% manje nego što je vrijedila dvije godine ranije i daleko od vrhunca od 80 i više 2007. godine, prije Velike recesije. U normalnom okruženju možda bi taj potez isplatio, ali u srijedu, 8. marta, javno je sa svojim problemima izašla javnosti nepoznata kalifornijska banka Silicon Valley Bank, a 10. marta intervenirala je američka vlada.
Tada je počeo lov na vještice. Ko bi mogao biti u nevolji ako bi se kriza američkih regionalnih banaka prelila na Evropu? Nije trebalo puno razmišljati da se pronađe odgovor. Credit Suisse, epicentar svih zala, pretrpio je gubitak od više od 100 milijardi samo u zadnjem kvartalu 2022.
Njezine su dionice bile među najteže pogođenima odmah nakon što je banka Silicon Valley bankrotirala. Kada je Ammar Al Khudairy, predsjednik SNB-a, upitan bi li uložio više novca u Credit Suisse, odgovor je bio jasan. "Apsolutno ne". Teško je pretpostaviti šta bi se dogodilo da je odgovor bio drugačiji. Ali znamo šta je pokrenulo to odbijanje: brutalni napad tržišta na nemoćnu Credit Suisse. Iznenada lišene zaštite svog najvećeg investitora, dionice su pale 24% pri zatvaranju, nakon što su pale više od 30%. Credit Suisse službeno je bio na nišanu.
Događaji su se odvijali brzinom koju je malo ko očekivao. Banka je zatražila 50 milijardi zajmova od Švicarske nacionalne banke kako bi povećala svoju likvidnost. Pregovori su kulminirali njenom prodajom UBS-u, najvećoj banci u zemlji. Saudijci su se opirali, ali je njihova pregovaračka pozicija bila slaba. Konačna cijena za prodaju bila je 0,76 švicarskih franaka po dionici. Saudijska narodna banka upravo je izgubila 80% svojih ulaganja u samo pet mjeseci.
Nisu oni jedini poraženi. Popis žrtava je dugačak, počevši od vlasnika 16 miliiardi eura visokorizičnog duga izdanog od strane entiteta, koji su izgubili sve. Kažnjeni su i drugi zaljevski dioničari, poput Qatari Sovereign Fund (vlasnik gotovo 7% Credit Suisse) i saudijske porodice Olayan (3%).
Samo nekoliko sati nakon što je došlo do tog nevjerojatnog gubitka, Saudijska nacionalna banka — najveća banka u Saudijskoj Arabiji — izdala je izjavu kako bi umanjila uticaj te katastrofalne investicije. Podsjetili su da to predstavlja manje od 0,5 posto njezine imovine, te 1,7 posto investicijskog portfelja. Drugim riječima, milijarda koja je isparila u pet mjeseci mogla bi biti bolan gubitak, ali oni bi lagano preživjeli. Jer imaju 945 mikijardi rijala u imovini (233 milijarde eura) .
