Časopis Science odabrao je nove lijekove za pretilost kao "Iskorak 2023. godine", što je priznanje koje označava najistaknutiji naučni napredak godine. Publikacija ocjenjuje da su dobrobiti ovih lijekova nadišle pretilost, budući da se ove godine pokazalo da smanjuju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i bolesti bubrega. Također cijeni da pomažu u borbi protiv stigme povezane s pretilošću, pokazujući da je ona posljedica biohemijskih uzroka, a ne nedostatka volje.
No, Science upozorava da ovi lijekovi predstavljaju izazov za liječnike i istraživače, budući da otvaraju nova naučna pitanja, ali i za zdravstvene sisteme koji se suočavaju s izazovom promoviranja jednakog pristupa skupim tretmanima.
"GLP-1 agonisti otvorili su više pitanja nego što su odgovorili, što je znak pravog otkrića", kaže Holden Thorp, urednik Sciencea, u uvodniku.
U kliničkom ispitivanju sa 17.000 sudionika predstavljenom u augustu, semaglutid je smanjio srčani udar, moždani udar i kardiovaskularne smrti za 20%. Drugo kliničko ispitivanje s više od 3500 sudionika pokazalo je da usporava napredovanje bolesti bubrega, kako je u oktobru izvijestila danska kompanija Novo Nordisk.
S prodajom većom od milijardu dolara mjesečno, Novo Nordisk je ove godine dosegao vrijednost veću od BDP-a cijele Danske. Firma prodaje lijek kao Wegowy za pretilost i kao Ozempic i Rybelsus za dijabetes.
Drugi agonist hormona GLP-1, tirzepatid iz kompanije Eli Lilly, već je odobren u Evropi za liječenje dijabetesa, a očekuje se da će u narednim mjesecima biti odobren za pretilost. Rezultati kliničkih ispitivanja pokazuju da tirzepatid postiže veći gubitak težine od semaglutida. Druge farmaceutske multinacionalne kompanije poput Pfizera ili AstraZenece razvijaju vlastite agoniste GLP-1.
Jedno od pitanja koje se nametnulo dolaskom ove nove porodice lijekova je koje će indikacije imati izvan liječenja dijabetesa i pretilosti. Nakon ovogodišnjih rezultata procijenit će se njegov potencijal za kardiovaskularne i bubrežne bolesti. U toku su i klinička ispitivanja za liječenje ovisnosti nakon što su neki korisnici izvijestili da smanjuje njihovu želju za korištenjem duhana ili alkohola, što se pripisuje lijekovima koji blokiraju receptore u mozgu povezane s traženjem nagrada. Druga klinička ispitivanja istražuju njihovu moguću učinkovitost u liječenju Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, što bi se moglo objasniti njegovim protuupalnim učinkom na mozak.
U području pretilosti, pitanja koja čekaju odgovore su treba li liječenje biti doživotno; koje mogu biti nuspojave dugotrajnog liječenja; i kako spriječiti ponovno debljanje ako se liječenje prekine, nešto za što nijedna farmaceutska kompanija nije pokazala interes za istraživanje.
Ali kratkoročno je veliko pitanje kako olakšati da ti tretmani dopru do svih ljudi kojima će biti indicirani. Uz troškove po osobi od više od hiljadu dolara mjesečno u Sjedinjenim Državama za semaglutid ili oko 310 eura mjesečno u Njemačkoj, zdravstvenim će sistemima biti teško pokriti trošak liječenja za cijelu pretilu populaciju, što će nametnuti davanje prioriteta skupinama koje od njega mogu imati najviše koristi.
"Ovi lijekovi potiču važne rasprave o tome kako gledamo na pretilost", primjećuje Holden Thorp, urednik časopisa Science. “Sada postoje uvjerljivi dokazi da je biohemijska razlika, a ne slaba volja, odgovorna za debljanje. To bi moglo smanjiti stigmu i prosudbu o težini. A ovo bi stvarno bio napredak.”
