Republički zavod za statistiku Srbije nedavno je objavio konačne rezultate popisa stanovništva. Prema popisu iz 2011. godine, u Srbiji je bilo 7.186.862 stanovnika, odnosno 539.859 više nego prema popisu sprovedenom prošle godine.
Republički zavod za statistiku objavio je Knjigu jedan – „Nacionalna pripadnost“, u kojoj su dati konačni rezultati Popisa 2022. godine o ukupnom broju stanovnika Srbije, po polu i izjašnjavanju na pitanje o nacionalnoj pripadnosti. Knjiga sadrži podatke za etničke zajednice koje imaju više od dvije hiljade pripadnika, piše Danas.
Ovom knjigom, kako se navodi, Republički zavod za statistiku počinje objavljivanje konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine.
U Srbiji, prema rezultatima popisa živi ukupno 5.360.239 Srba ili 80,64 %, a na drugom mjestu po brojnosti su osobe kojima je nacionalnost nepoznata – 322.013 (4,84 %), a građana koji se nisu izjasnili o nacionalnoj pripadnosti ima 136.198 (2,05 odsto).
Od građana koji su se nacionalno izjasnili na drugom mjestu po brojnosti su Mađari, kojih ima 184.442, zatim slijede Bošnjaci sa 153.801, dok Roma ima 131.936.
Ostali narodi i nacije su ispod jedan odsto zastupljenosti, pa tako popisanih Albanaca ima 61.687 0,93, Slovaka 41.730 Hrvata 39.107, Jugoslovena 27.143, Rumuna 23.044, Vlaha 21.013, Crnogoraca 20.238, Makedonaca 13.011, Bugara 12.918, Rusina 11.418, a Rusa 10.486, Goranaca 7.700, Ukrajinaca 3.969, Slovenaca 2.829, Nijemaca 2.573.
U kategoriji „ostali“ popisana su 21.643 lica. U smislu regionalne pripadnosti izjasnilo se 11.929 osoba.
Povećanje broja Bošnjaka, smanjenje broja "Muslimana"
Rezultati popisa su pokazali da broj Bošnjaka u odnos na prije 11 godina veći za 8.523 pripadnika. Ako poredimo rezultate 2022. godine sa popisom iz 2002. godine broj Bošnjaka je veći za 18.000.
Sa druge strane broj Srba je stalnom padu. Između dva zadnja popisa broj Srba je smanjen za čak 627.911.
Bošnjaci su treći po brojnosti, odnosno druga nacionalna manjina, sa vrlo izvjesnom perspektivom da u skoroj budućnosti preteknu Mađare koji ima 184.442. Prije 11 godina Mađara je bilo čak 253.899 što je smanjenje za 70.000. Trend smanjenja broja najbrojnije manjine slijedi i većina drugih manjina.
Prepolovljen je i broj Muslimana sa 22.301 na 13.011 pripadnika što predstavlja relikt ranijeg sistema.
Najveći broj stanovnika Srbija je imala 1981. godine 9.313.676, a od tada broj stanovnika u stalnom opadanju.
Negativan prirodni priraštaj i iseljavanja uslijed loše političke i ekonomske situacije glavni su faktori "topljenja" Srbije. Manjine kojima su matične države u EU prirodno migriraju u svoje matične države po čemu se posebno ističu Mađari i Hrvati.
Zanimljivo je da, uz Bošnjake, raste i broj Jugoslovena. Sa 23.303 2011. godine, porasli su na 27.143.
Hrvata je od popisa do popisa sve manje i manje. Sa 57.900 prije 11 godina, spali su na 39.107. Uz njih, Bunjevci, koje zvanični Zagreb smatra Hrvatima, sa 16.706 (podaci iz 2011.) smanjilili su na 11.104. Hrvati su inače demografski najstarija manjina u Srbiji, dok Bošnjaci od manjina imaju najjači natalitet.
Ako uporedimo promjene procentualnog udjela tri najbrojnija naroda na tri popisa na najbolji način ćemo vidjeti kakvi su demografski procesi u Srbiji. Prema zadnjem popisu Srba je 80,64, Mađara 2,77, a Bošnjaka 2,31 posto, dok je na popisu 2011. godine udio Srba bio 83,3, Mađara 3.5, Bošnjaka 2 %. Na popisu 2002. godine Bošnjaka je bilo 1,8 %, Mađara 3.8 i Srba 82, 9 %.
Novi Pazar i dalje je najveći bošnjački grad u Srbiji, odnosno izvan Bosne i Hercegovine.
Prema službenim podacima ima 106.720 stanovnika, ali je to znatno umanjen broj od prvih podatakata koji su objavljeni. Jedan dio Bošnjaka je bojkotovao popis 2001. godine, a podaci za sandžačke općine su znatno fizirani uprkos činjenica da u aktuelnoj vlasti učestvuju dvije stranke koje predstavljaju Bošnjake. To jasna poruka režima da bez obzira na postignuto historijsko jedinstvo Bošnjaka oko popisa država uvijek nađe način da manipulište podacima.
Raduje nas činjenica sa se skoro izjednačio broj Srba i Bošnjaka u Prijepolju, što je je dobar demografski proces da Bošnjaci u Sandžaka dobiju i četvrtu općinu u kojoj će biti uskoro većina.
Kad se broj i udio Bošnjaka i Muslimana u Prijepolju sabre što iznosi 14 787, odnosno 45,90 % dobije se jasnija slika izjednačenosti sa Srbima koji ima 14.961. Ako uzememo u obzir praksu umanjivanja broja stanovnika sandžačkih općina, odnosno onih koji privremeno žive izvan Srbije možemo sa sigurnošću tvrditi da su Bošnjaci brojniji u Prijepolju od Srba.
Druga značajna pozitivna vijest jest da je udio Bošnjaka u Pribiju iznad 15 % što predstavlja zakonsku osnovu za pravo na izučavanje bosanskog jezika.
Kad se uporede podaci popis iz 2022. i 2011. godine jasno je da broj i udio Srba i Muslimana u sandžačkim općinama znatno opada, dok udio Bošnjaka raste u svim općinama Sandžaka čak i u Novoj Varoši.