Hutjii su šiitski politički i oružani pokret koji se protivi sunitskoj vladi Jemena. Oni sebe nazivaju “Ansarolá” i pojavili su se 1990-ih kao reakcija na rastuću moć Saudijske Arabije u ostatku Arapskog poluotoka ali i loše životne uslove. Cilj im je vratiti vlast koju su izgubili 1962.
Godine 2014. uspostavili su de facto autonomnu vladu u Sani, glavnom gradu Jemena, a od 2016. kontroliraju sjeverozapad zemlje. Naziv "Houthi" dolazi od prvog vođe pokreta, Husseina al Hutija. Njegovi članovi prakticiraju zaidizam, granu šiitskog islama, iako ih ne podržavaju svi zaidi koji čine 35% stanovništva Jemena. Dok zaidizam prevladava na sjeveru Jemena, sunitska vlada kontrolira jug zemlje, gdje selefističke organizacije poput Al Qaide zauzvrat dominiraju nekim područjima.
Vjerska podjela odredila je i vanjsku podršku u sukobu. S jedne strane, Saudijska Arabija podržava jemensku vladu. Glavna sunitska sila želi održati mir u regiji i na svojoj granici koju su Hutiji nekoliko puta napadali. S druge strane, Iran podržava Hutije zbog njihovog strateškog interesa u regiji kao šiitske sile, te negira optužbe Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije da ih naoružava.
Zahtjevi Hutija započeli su 1990-ih, kada je politički vođa Hussein al-Huti kritikovao vladu zbog korupcije i zahtijevao veću političku autonomiju za Zaide. Odgovor tadašnjeg predsjednika Alija Abdullaha Saleha bio je gušenje antivladinih demonstracija početkom 2000-ih. Tako su 2004. Hutiji ustali protiv Salehove vlade i Al Huti je ubijen. Nakon ovog poraza pokreta i do 2010. Hutiji su se najmanje pet puta sukobili s jemenskom vladom.
S arapskim pobunama 2011. godine, u Jemenu su organizirani protesti protiv korupcije u vladi, tražena je Saléova ostavku. Ponudio je ostavku, ali ju je u zadnji čas povukao. Opozicija je napala glavni grad, čime je počela Jemenska revolucija. Salé je na kraju prenio vlast na svog potpredsjednika Masura al Hadija. Do 2014. Hutiji su uspjeli protjerati selefističke grupe sa sjevera zemlje i napredovali prema Sani. Te su godine zauzeli prijestolnicu, raspustili parlament, a 2015. formirali Revolucionarni komitet kako bi uspostavili de facto samoupravni sistem.
Od tada je građanski rat u Jemenu poprimio regionalni šmek. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati formirali su koaliciju za povratak Al Hadija na vlast. Ta je koalicija vršila bombardiranja i kopnene intervencije. Bivši predsjednik Salé je to vidio kao priliku da ponovo zavlada i udružio se s Hutijima. Zajedno su nastavili napredovanje prema jugu, no Salé je 2017. najavio jednostrani raskid savezništva i približavanje Saudijskoj Arabiji. Dva dana kasnije ubili su ga Hutiji. Od tada su izvodili napade i na Al Hadijeve trupe i na saudijske snage na granici.
Sukob u Jemenu se proširio i gurnuo stanovništvo u najveću humanitarnu krizu na svijetu. Krajem 2021. bilo je 377.000 mrtvih, a prema Amnesty Internationalu, kršenja ljudskih prava počinile su sve strane u sukobu. Koalicija Saudijske Arabije blokira jemenske luke, sprječavajući ulazak humanitarne pomoći.
Trenutno dvadeset četiri miliona ljudi, 75% stanovništva Jemena, treba humanitarnu pomoć i zaštitu. Gotovo dvadeset miliona živi u ozbiljnoj nesigurnosti s hranom, a osamnaest miliona nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama.
Suočeni s krizom, pregovori između Saudijske Arabije i vođa Hutija započeli su u aprilu 2023. kako bi se okončao sukob. Međutim, zaustavljeni su ovoga oktobra, kada su Hutiji napali Izrael u znak odmazde za njihovu opsadu Pojasa Gaze. Napadi su dio strategije šiitske Osovine otpora.
Hutiji, dio ove koalicije, lansirali su rakete protiv jevrejske države 20. oktobra koje je presreo američki brod, a potvrdili su svoju odgovornost i za druge rakete koje je presreo Izrael. Približavanje Saudijske Arabije i Izraela, paralizirano nakon rata u Gazi, te mogućnost regionalnog sukoba otežavaju budućnost pregovora u Jemenu.
