U Lisabonu je za vikend počela godišnja skupština Bilderberg kluba, gotovo pa tajnog društva koje je omiljena tema teoretičara zavjera. Podaci o tome o čemu se na tim sastancima raspravlja i odlučuje nisu posve jasni. Legenda koja vlada oko ovog kluba, u kojem se nalaze neke od najvažnijih ličnosti svijeta, od bankara do vrhunskih političara, izaziva sumnju da među njima postoje oni koji pomiču skrivene niti koje upravljaju našim životima.

Službeno, ovog vikenda u Lisabonu razgovaralo se o umjetnoj inteligenciji, zatim o Ukrajini i položaju SAD-a i Kine u svjetskom poretku, među mnogim drugim temama. Malo ili ništa neće se znati o tome što se tamo odlučuje, zahvaljujući onome što je poznato kao 'Chatham Kućni red': sudionici mogu koristiti informacije koje tamo dobiju sve dok ne kažu kako su to učinili, ko je sudjelovao i koje su odluke donesene.

Tajnost je takva da niko iz najbližeg okruženja sudionika neće moći prisustvovati sastanku, ni bračni partneri ni lični asistenti. Mogu pristupiti samo oni koji su pozvani i niko drugi. Ono malo fotografija što ih ima snimljeno je vrlo kontrolirano, uvijek prije ili poslije neformalnih sastanaka (službeno su takvi), a nikako tokom njih.

Sastanci su započeli nakon Drugog svjetskog rata 1954. godine u hotelu Bilderberg a sponzorirali su ih magnat David Rockenfeller i nizozemski princ Bernard od Lippe-Biesterfelda. Procjenjuje se da na sastanci obično bude između 120 i 140 sudionika, s jasno političkim, ekonomskim i industrijskim profilima. Tamo se mogu pojaviti osobe poput Elona Muska ili Billa Gatesa pa sve do ličnosti iz drugih područja, mnogo manje medijskih zanimljivih kakvi su programeri ili finansijaši.

Sam pogled na profile učesnika naglašava šta i ko će dekantirati velike strategije neposredne budućnosti u kritičnom trenutku za svjetsko društvo, gdje klimatske promjene, rat u Ukrajini ili izazovi koji dolaze zbog prodora umjetne inteligencije zahtijevaju da budete iznimno oprezno s odlukama koje donosite.

Sjednice Bildelberg kluba 2023. trajat će nekoliko sedmica, sve do 21. juna. Neće biti institucionalnih izjava, niti će biti glasnogovornika, a još manje društvenih mreža koje objavljuju ono što je odlučeno. Unatoč tome što će, kao i od sredine 20. stoljeća, ono što zaključe obilježiti neposrednu budućnost svijeta.