Završeni su sastanci koje su predstavnici State Departmenta i Evropske komisije Mattew Palmer i Angelina Eichhorst imali sa političkim liderima u Bosni i Hercegovini. Iako je mnogo stvari ostalo nedefinisano, jedna je stvar jasna – najviše je pažnje izazvalo prijedlog o uvođenju asimetričnih rješenja.

Asimetrična rješenja znače da se izborni sistem tako uradi da se članovi Predsjedništva BiH u Federaciji biraju na jedan način (u parlamentu), a u Republici Srpskoj na drugi način (direktnim izborom).

Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić danas su upozorili da bi takav model bio štetan, jer bi utjecao na smanjenje autoriteta i legitimiteta članova Predsjedništva iz Federacije. Ranije je i predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao da se SDA protivi asimetričnim rješenjima.

Zasigurno je da bi član Predsjedništva BiH iz RS-a, koji bi imao podršku stotina hiljada glasača, imao veći legitimitet od kolega koje po ovom modelu ne bi imale direktno povjerenje građana.

Na koncu, ako imamo u vidu iskustva sa raznim blokadama u radu Parlamenta, ništa ne bi moglo garantovati da bi se, nakon izbora, lahko mogli izabrati članovi Predsjedništva BiH iz FBiH, što bi značilo da kolektivni šef države ne bi bio automatski formiran nakon izbora. Takva opcija bi stvarala disbalans između dva entiteta, jer bi Republika Srpska imala garantovano izborno legitimiranog predstavnika, a Federacija ne bi, čime bi oslabila njena pozicija.

Članovi Predsjedništva BiH u tom slučaju bi bili u tehničkom mandatu, sve do izbora novih, a njihov legitimitet da donose odluke bi bio politički osporavan. Dovoljno je podsjetiti samo na slučaj trenutne Vlade FBiH, koja djeluje u tehničkom mandatu i ima izuzetno smanjen kapacitet odlučivanja. Time bi država ostala i bez jedinog sigurnog, a ujedno i najvišeg državnog organa, koji bi postao podložan blokadama i neformiranju na način na koji je to Vijeće ministara ili Vlada FBiH.

Ono što je indikativno jeste da su, nakon sastanka sa Palmerom i Einchorst u rezidenciji Američke ambasade, samo iz SDP-a se oglasili sa stavom da su bili protiv asimetričnih rješenja, dok Sabina Ćudić, Fahrudin Radončić i Elmedin Konaković nisu kazali da se protive asimetričnim rješenjima.

Na navedenu diskrepanciju ukazao je i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, koji je decidno kazao da je SDP protiv asimetričnih rješenja. Činjenica da Nikšić nije kazao da je „Trojka“ protiv asimetričnih rješenja, već samo SDP potvrdila je sumnje unutar političkih krugova da su Konaković, Radončić i Ćudić pokazali spremnost da prihvate takav model.

S obzirom da iz SBB-a, NiP-a i Naše stranke nisu zauzeli stav po ovom pitanju, te nisu dali odgovore kako bi spriječili navedene opasnosti, ukoliko bi se prihvatila asimetrična rješenja - ostaje da njihovi lideri objasne svoju poziciju oko asimetričnih rješenja.