Sin roditelja koji su postali izbjeglice nakon što su protjerani iz svojih domova u Majadalu, Ismail je rođen prije 60 godina u Al-Shatiju, izbjegličkom kampu na sjeveru Pojasa Gaze. Sada je čelnik Hamasa ponovo u središtu pažnje nakon izraelskog bombardiranja kampa Shati u gradu Gazi, u kojem je ubijeno troje njegove djece i troje unuka.

U vozilu se nalazilo mnogo članova porodice Ismaila Haniyeha, koji su išli da zajedno obilježe Ramazanski bajram sa ljudima iz izbjegličkog kampa Al-Shati.

Hamas je potvrdio da su ubijeni Haniyehovi sinovi Hazim, Emir i Muhammed i unuci Muna, Amal, Halid i Rezzan. Istakli su da se radi o "izdajničkom i kukavičkom" napadu izvršenom u izbjegličkom kampu Al-Shati prvog dana Ramazanskog bajrama.

Hamas je naveo da izraelsko targetiranje vođa Hamasa i njihovih porodica nisu "ništa drugo nego očajnički pokušaji neuspješnog neprijatelja na terenu". Poručili su da takvi napadi neće uspjeti slomiti volju otpora Hamasa i palestinskog naroda. Naglašeno je da će to samo povećati njihovu odlučnost u borbi. Haniyeh je nakon napada kazao da njegova djeca nisu "napustila Gazu, nego su žrtvovali svoje živote za oslobađanje Al-Qudsa i Al-Akse".

Haniya živi u Kataru i smatra ga se političkim vođom Hamasa, te konačno odgovornim za napad počinjen sedmog oktobra, kojim je započeo rat u Gazi koji je već odnio više od 33.000 mrtvih na palestinskoj strani i 1.500 na izraelskoj.

Godine 1987. Ismael je diplomirao arapsku književnost na Islamskom univerzitetu u Gazi, središtu pod velikim utjecajem vjerskih i političkih načela Muslimanskog bratstva s dominacijom anti-izraelskih osjećaja. Upravo tada, nakon završetka studija, sudjelovao je u Intifadi i pridružio se Hamasu.

Dvije godine kasnije zatvorile su ga izraelske vlasti – na tri godine – zbog sudjelovanja u Prvoj intifadi i pripadnosti Hamasu. A nakon što je pušten 1992. godine, otišao je u egzil u Liban s Ahmedom Yasinom, Abdelom Azizom ar-Rantisijem i drugim visokim političarima Hamasa, iako se godinu dana kasnije vratio u Gazu gdje je imenovan dekanom Islamskog univerziteta.

Tokom tih godina, Hamas je dobio na važnosti zbog svojih akcija u Izraelu; samoubilačkih napada eksplozivom na tržnice, civile i autobuse.

Tri godine nakon zračnog napada kojim je uzaludno Izrael pokušao da ga eliminira, te da ubije i osnivača i vođu Hamasa, Ahmeda Yasina (koji će umrijeti godinu dana kasnije), Ismail Haniya je počeo postajati sve popularniji, a na kraju je postao vođa umjerenih članova organizacije, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Palestini 2006.

Kratko je bio palestinski premijer, sve dok ga predsjednik nije otpustio 2007. godine. Deset godina kasnije postao je vođa Hamasa, a 2021. ponovno je izabran. Njegovo je stajalište uvijek bilo pragmatično, kladio se na razbijanje međunarodne izolacije kojoj je podvrgnut pokret, a u isto je vrijeme polušavao ne uznemiravati najtvrđe krilo.

Godine 2017. organizacija je uvela niz amandmana na svoju Osnivačku povelju iz 1988. u kojoj je Haniya najavio određeni pomak prema manje radikalnim stavovima, poput prihvaćanja stvaranja države Palestine na prijeratnim granicama iz 1967. godine, nešto što je nezamislivo u izvornom tekstu. Međutim, nasilni upad militanata u Izrael je nešto što se ne uklapa u Haniyin 'umjereni govor'. Sada, nakon napada na njegovu porodicu, svijet čeka šta će vođa sada reći.