Sve veći pritisak na izraelske saveznike da zaustave opskrbu oružjem dosegnuo je tačku ključanja nakon prošlosedmičnog napada na konvoj World Central Kitchen u Gazi u kojem je ubijeno sedam humanitarnih radnika.

No unatoč upozorenju o mogućem gubitku američke podrške, Joe Biden dosad se protivio tome da zalihe oružja ovise o budućem ponašanju Izraela – korak koji sada zagovaraju neke njegove kolege demokrati, piše danas Guardian..

SAD je najveći dobavljač oružja, osiguravajući oko 68% izraelskog oružja iz inozemstva. No, Njemačka, s oko 30 posto, također je ozbiljan dobavljač. Vjeruje se da druge zemlje dobavaljači uključuju Britaniju, Italiju i Australiju - iako je Penny Wong, australska ministrica vanjskih poslova, rekla da njezina zemlja nije isporučivala oružje od početka sukoba u Gazi.

Kanada, Nizozemska, Japan, Španija i Belgija najavile su da će prestati isporučivati oružje Izraelu. U Danskoj je u toku sudski postupak koji bi mogao rezultirati obustavom izvoza dijelova borbenog aviona F-35 u SAD jer bi gotove avione prodao Izraelu.

SAD daje oko 3,8 milijardi dolara godišnje vojne pomoći Izraelu, iznos koji je ostao stabilan tokom proteklog desetljeća, za razliku od različitih razina pomoći drugim saveznicima. Međutim, sama ta brojka teško da može objasniti svu složenost – ili intimnost – veze. Izrael je najveći primatelj američke finansijske podrške stranoj zemlji od Drugog svjetskog rata, primivši do 2023. kumulativni iznos od 158 milijardi dolara.

Nakon napada od sedmog oktobra, Senat SAD-a donio je prijedlog zakona koji bi osigurao 14,1 milijardu dolara dodatne potrošnje vezane uz Izrael. Paket – koji nije prošao Zastupnički dom – uključuje četiri milijarde dolara finansiranja za odbrambene raketne sisteme Iron Dome i David's Sling, Milijardu i 200 miliona dolara Pentagonovih sredstava za laserski odbrambeni sistem Iron Bean, 3,5 milijardi dolara stranog vojnog finansiranja i 801,4 miliona dolara za nabavku municije. Pomoć SAD-a omogućila je Izraelu da razvije vlastitu industriju naoružanja do te mjere da je sada jedan od vodećih svjetskih izvoznika oružja.

U 2019. američka vojska kupila je 1,5 milijardi dolara vojne opreme izraelske proizvodnje. Izraelske firme otvorile su američke podružnice, što je dovelo do toga da se sistemi oružja izvorno razvijeni u Izraelu proizvode na tlu SAD-a. Sve veća vidljivost izraelskih proizvođača oružja u SAD-u dovela je do porasta partnerstava između izraelskih i američkih odbrambenih kompanija. Povremeno su izraelske tvrtke sklopile vojne ugovore s vlastitom vladom finansirane američkom vojnom pomoći.

Još jedna prednost je "kvalitativna vojna prednost", princip koji ima za cilj dati Izraelu trajnu prednost u naoružanju nad svojim susjedima. Datira još iz Yom Kippur rata u oktobru 1973. godine, to znači da svaki put kada SAD prodaje veće sisteme naoružanja drugim zemljama Bliskog istoka, također osigurava Izraelu direktnu tehnologiju. Taj odnos ponekad omogućuje Izraelu da bude pionir u američkoj tehnologiji oružja.

Krše li SAD neke zakone nastavljajući opskrbljivati Izrael u sadašnjem scenariju? Kritičari tvrde da krši, ukazujući na član 502 (B) američkog Zakona o inozemnoj pomoći, koji zabranjuje pomoć vladama uključenim u teške povrede ljudskih prava. Zakon sadrži klauzulu koja dopušta Kongresu da zatraži informacije o praksi dotične zemlje – zajedno s mogućnošću prekida sigurnosne pomoći na temelju primljenih informacija. Ali zakon nikada nije proveden, rekla je Sarah Leah Whitson, izvršna direktorica Democracy for the Arab World Now, jer ovisi o odluci predsjednika.

Zakon zabranjuje State Departmentu ili Pentagonu da finansiraju strane jedinice koje su počinile, prema “vjerodostojnim informacijama”, kršenja ljudskih prava. No, iako je zakon primijenjen na brojne američke saveznike, nikada nije bio primijenjen na Izrael.