Globalno povećanje temperatura ne ide na ruku evropskom pivu. Nova studija procjenjuje pad prinosa hmelja od 4-18% do 2050. godine, te smanjenje hmeljne kiseline od 20-31% koja je ključna za gorak okus. Autori pozivaju na hitne mjere prilagođavanja za stabilizaciju međunarodnih tržišnih lanaca.
Pivo je treće najkonzumiranije piće na svijetu, nakon vode i čaja, te je najpopularnije alkoholno piće na svijetu. Osim vode, pivarskog ječma i kvasca, za aromatiziranje piva koristi se hmelj. Hmelj sadrži spojeve zvane 'alfa kiseline' koji pivu daju jedinstvenu gorku aromu i utječu na njegovu kvalitetu. Budući da je uzgoj visokokvalitetnog aromatičnog hmelja ograničen na relativno male regije s vrlo specifičnim klimatskim i ekološkim uvjetima, postoji rizik da će proizvodnja biti pod utjecajem klimatskih promjena.
U članku objavljenom u časopisu Nature Communications, tim Martina Moznyja s Češke akademije nauka prikupio je podatke o prinosu hmelja i sadržaju alfa kiseline između 1971. i 2018. u 90% evropskih proizvodnih regija pivarskog hmelja u Njemačkoj, Češkoj i Sloveniji.
Otkrili su da u poređenju sa podacima prije 1994. godine, sazrijevanje hmelja počinje 20 dana ranije, proizvodnja hmelja smanjena je za gotovo 0,2 tone po hektaru godišnje, a sadržaj gorčine alfa kiseline u hmelju smanjen je za približno 0,6%.
Kombinirajući ove rezultate s klimatskim projekcijama, autori procjenjuju da će prinos hmelja za pivarstvo i sadržaj alfa kiseline pasti za 4% do 18% odnosno 20% do 31% do 2050. godine. Najveći pad dogodio se u južnim regijama u kojima se uzgaja hmelj. Ovi predviđeni padovi bit će uzrokovani sve većim temperaturama te sve češćim i ozbiljnijim sušama.
