Egipat će dobiti prve ključeve svoje nove prijestolnice do kraja godine. Naravno, riječ je o prvoj fazi projekta. Kompanija koja gradi gotovo sve kineske nebodere, CSCEC, vrijedno radi na tome. Posebno im se žuri u pustinjskoj verziji Manhattana gdje je upravo dovršen najviši neboder u Africi. Međutim, osamdeset katova te kule među najdiskretnijima su građevinama tog arhitektonskog mega-programa.

Abdel Fatah al Sisi želi predsjedničku palaču nekoliko puta veću od Bijele kuće i to želi izgraditi da u njoj obilježi desetu godišnjicu puča 2023. godine.

Nakon toga mnogim Egipćanima neće biti ni moguć ulazak u novi grad, 45 kilometara udaljen od  trga Tahrir, novog centra moći, inspiriranog Washingtonom.

Nakon prve faze gradnje doći će druga, pa treća, sve dok ne bude gotov grad za šest miliona ljudi. Pioniri će biti 50.000 državnih službenika, koji će po završetku ljeta morati početi raditi u novim ministarstvima. Problem je što su im plaće takve da nemaju nikakvu šansu da žive u obećanom gradu, koji će biti mjesto bogatih iseljenika i investitora iz Zaljeva.

Vlada im nudi samo da žive bliže, u Badru, jednom od mnogih predgrađakoja okružuju glavni grad. Egipatska elita već stoljeće pokušava izbjeći prokletstvo Kaira, megalopolisa koji je sve zatrpaniji prometom, zagađenjem i sve većom masom siromašnih i nezaposlenih radnika.

No, novi glavni grad neće se zvati Novi Kairo, jer Novi Kairo već postoji, godinama i samo je jedan od povremenih pokušaja da se prijestolnica izvuče izvan korita i delte Nila. Prvi pokušaj bio je Heliopolis, prije više od jednog stoljeća i od tada su brojni vladari pokušavali okončati takav projekat. Gamal Abdel Naser ili Anwar el Sadat pokušavali su ga napraviti srednjoj klasi, odnosno, prosječnom Egipćaninu. Ali od vremena Hosnija Mubaraka takvi su pokušaji usmjereni samo ka bogatima.

Bogatima se okrenuo i Al Sisi koji pažljivo balansira kada odlučuje kojim će sve strancima dati poslove i unosne ugovore. Po Sadatu, mučeniku koji je sklopio mir s Izraelom, sada je nazvan prvi nosač helikoptera napravljen u Francuskoj. Na inauguraciji prošlog mjeseca bio je i prijestolonasljednik Abu Dhabija, Mohamed bin Zayed, zajedno sa Al Sisijem.

Tu su viđeni i fregata talijanske i podmornica njemačke proizvodnje. Firma koja će graditi prugu između Kaira i nove prijestolnice je američka. Unatoč svemu navedenom, Egipat jača odnose s Rusijom, dok Kina ulaže svoj kapital, u partnerstvu s građevinskim firmama egipatskih oružanih snaga.

Diktator je novu pomorsku bazu nazvao treći juli, po danu kada je "spasio domovinu". Tako on cinično i odvratno naziva državni udar i svrgavanje Muslimanske braće, skidanje sa vlasti legalnog, na izborima većinski biranog rahmetli ​​Mohameda Morsija.

Kinezi također nemaju altruističke motive za financiranje 85%, dijela finansijskog središta nove prijestolnice. Egipat je za Kinu strateška zemlja iz mnogo razloga, ali prije svega zato što kontrolira Suecki kanal, kroz koji prolazi ogroman broj kineskih teretnih brodova koji idu na njihovo najvažnije tržište, a to je Evropa.