Sve mane globalizacije i liberalne ekonomije kao da su odlučile da skupa izađu na vidjelo, po onoj staroj da nijedna nevolja ne dolazi sama. Posljednje godine nevolje se samo nižu jedna za drugom – korona, zagušenja u transportu, kašnjenje isporuka, rast cijena, rat u Ukrajini, dodatni rast cijena, i sada opet korona, i to u Kini.
Borba s pandemijom u Kini ne pogađa samo tu zemlju nego i sve druge zemlje svijeta, neke manje, neke više. Danas smo svi svjesni da “mahanje krilima leptira u Brazilu zaista može izazvati tornado u Texasu”, kako je to svojevremeno opisao Edward Lorenz.
S obzirom na to da Kina već duže vrijeme pokušava provoditi politiku nulte stope zaraženih virusom korona, najnoviji veliki rast broja oboljelih u ovoj zemlji natjerao je državne vlasti na masovna testiranja stanovništva i strogi karantin, uključujući i zatvaranje kompletnih gradova, te rigorozne granične kontrole. Mjere će možda djelovati u obuzdavanju pandemije, ali službeni podaci prošle sedmice pokazuju da nanose težak udarac drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji.
Kineska ekonomija porasla je za 4,8 posto u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period prošle. Veći dio tog rasta zabilježen je u januaru i februaru. Prošlog mjeseca, ekonomska aktivnost usporila je jer su Šenžen, tehnološko središte na jugu, a zatim Šangaj, najveći grad u zemlji, i drugi važni industrijski centri zatvoreni. Zaključavanje je suspendiralo rad proizvodnih linija, radnike stavilo u stanje mirovanja, zarobilo vozače kamiona na autocestama, potpuno izoliralo pojedine morske luke. Stotine miliona potrošača zarobljeno je kod kuće.
Maloprodaja, koja je ključni znak da li potrošači troše, pala je u martu za 3,5 posto u odnosu na godinu ranije, saopćio je Nacionalni biro za statistiku. Industrijska proizvodnja porasla je za pet posto, što je sporije od tempa zabilježenog u prva dva mjeseca. Uvoz, koji je bio u porastu u prva dva mjeseca ove godine, blago je opao prošlog mjeseca, dijelom zbog poteškoća u transportu.
Očekuje se da će se usporavanje, koje je započelo u martu, pogoršati ovog mjeseca, uz još više regija koje su pod restrikcijama. Ovo je loša vijest za kineske čelnike, koji su za ovu godinu postavili cilj rasta od približno 5,5 posto.
U svijetu bi zatvaranje Kine zbog pandemije moglo potaći dodatnu inflaciju daljnjim ometanjem lanaca opskrbe na koje se mnogi proizvođači oslanjaju, jer bi moglo doći do povećanja troškova proizvodnje i transporta robe. Troma Kina također bi manje uvozila iz drugih zemalja, bilo da je riječ o prirodnim resursima, poput nafte i željezne rude, ili o robi široke potrošnje poput trešanja ili dizajnerskih torbi.
“Govoreći o utjecaju pandemije na Šangaj i Šenžen, ne možemo zaboraviti da su oni važni dijelovi čitavog lanca snabdijevanja, a to će sigurno imati utjecaja na cjelokupnu kinesku ekonomiju”, rekao je na konferenciji za novinare Jao Jingyuan, bivši glavni ekonomista Nacionalnog biroa za statistiku, koji je sada savjetnik u Kineskoj vladi.
Ali dok sve više i više gradova nameće blokade – Taiyuan, središte kineske industrije uglja, pridružio se listi zajedno s glavnim gradom Pekingom – strogost općinskih karantina malo je oslabila u posljednje vrijeme. Od kraja marta broj velikih gradova s teškim blokadama pao je na šest s 14. Udio kineske industrijske proizvodnje koju predstavljaju ovi gradovi u blokadi smanjio se na 8 posto, s 14 posto.
Jedna oblast kineske ekonomije koja je nastavila da napreduje u prva tri mjeseca ove godine jeste izvoz. Kineske fabrike osvojile su tokom pandemije znatno veći udio na svjetskim tržištima, uključujući i skok izvoza od 14,7 posto u martu u odnosu na godinu ranije. Mnoge multinacionalne kompanije i dalje zavise od velikih mreža dobavljača komponenti u Kini.
Problemi u transportu izazvani novim zatvaranjima mogli bi dodatno potaknuti inflaciju u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama zbog ovisnosti ovih tržišta o komponentama i proizvodima koji dolaze iz Kine. S druge strane, povoljan utjecaj na cijene mogla bi biti manja potražnja za naftom na svjetskom tržištu jer je u Kini takoreći zaustavljena ekonomska aktivnost u znatnom broju velikih industrijskih centara. Prema tome, zbog manje potražnje, očekivana je i niža cijena nafte.
Ali kako Kina nastavlja ometati proizvodnju nametanjem strogih mjera ograničenja bez upozorenja, barem nekoliko uvoznika sa Zapada počinje tražiti proizvođače i dobavljače negdje drugdje. Jake Phipps, osnivač kompanije “Phipps & Company”, američkog uvoznika i distributera kućnog namještaja koji prodaje graditeljima hotela i apartmana, rekao je da je u posljednje dvije godine mnoge narudžbe prebacio iz Kine.
Počeo je da kupuje kuhinjske ormariće iz Vijetnama i Turske, vinilne podove iz Vijetnama i Indije i sudopere od nehrđajućeg čelika iz Malezije. Ponovljena zatvaranja u Kini odgodila su previše pošiljki, uključujući zatvaranje u dijelu Ningboa, u blizini Šangaja, koje je odgodilo njegovu isporuku zaliha vodomaterijala prošlog mjeseca. Mnogi kupci sada su oprezni kada se oslanjaju na Kinu zbog carina, zbog geopolitičkih tenzija i pitanja o mogućoj ulozi Kine u porijeklu virusa korona, dodao je.
Kao i “Phipps & Company”, mnogi na Zapadu traže alternative, i to od početka pandemije, a poremećaji u geopolitičkim odnosima samo su dodatno naglasili potrebu oslanjanja na bliže i “prijateljskije” destinacije.
Upravo zbog te potrebe, Bosna i Hercegovina prepoznata je kao idealno mjesto za njemačku automobilsku industriju prije svega, a onda i za elektroindustriju, mašinsku industriju, metalsku industriju itd. Razlog je i taj što njemačke kompanije već imaju veliki broj važnih dobavljača iz Bosne i Hercegovine, te na našem tržištu postoje od ranije uočena specifična znanja i iskustva potrebna za njemačku industriju. Međutim, zbog unutrašnjih problema i nestabilnosti u društveno-političkim odnosima, Bosna i Hercegovina još nije uspjela da preuzme onoliko tržišta u Evropi koliko bi objektivno mogla.
