Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Kataru počinje 20. novembra i svi podaci govore da će to biti najskuplji Svjetski kup — pa čak i sportski događaj — u historiji. Ulaganje katarske države u turnir može doseći 200 milijardi eura, do 17 puta više nego što je koštalo Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.
Uz izdatke ovog kalibra, ekonomski povrat u kratkom roku je nezamisliv. Stručnjaci ističu diverzifikaciju ekonomije ili zatezanje lica države kao ciljeve kojima teži emirat. Izazov je velik: do 6500 radnika umrlo je, prema istrazi Guardiana, tokom izgradnje stadiona i druge infrastrukture potrebne za takmičenje u zemlji koja kontrolira treće najveće rezerve plina na svijetu.
Ukupnu cifru ulaganja teško je odrediti. Dobar dio reformi i izgradnje koje je zemlja provela — poput preuređenja aerodroma ili izgradnje podzemne željeznice u glavnom gradu Dohi — dio su projekta Katarske nacionalne vizije 2030. koji, prema katarskoj vladi, nastoji pretvoriti zemlju u "napredno društvo sposobno održati svoj razvoj i osigurati visok životni standard za svoje ljude".
I sama organizacija Svjetskog prvenstva potvrđuje da turnir nije organiziran samo da bi se uložilo. Katarski ambasador u Rusiji rekao je tokom obraćanja javnosti prošle godine da je infrastrukturna potrošnja za događaj već dosegla 200 milijardi dolara. Gotovo 50 milijardi više od BDP-a arapske zemlje u 2021. (151.831 milijardi).
Stadioni su vjerojatno bili najveći izazov za organizaciju: Katar je mala zemlja — ima površinu od 11,571 km² i ima 2,9 miliona stanovnika — i njegova sportska infrastruktura u vrijeme dodjele domaćinstva nije bila spremna za događaj ovakvih razmjera. U svojoj početnoj ponudi emirat je naznačio da će uložiti tri milijarde dolara u ukupno 12 mjesta (na kraju ih je ostalo osam). Na službenoj stranici se govori o ulaganju u stadione i terene za trening od 6,5 milijardi ali su se iz Katara čule informacije da bi troškovi izgradnje stadiona mogli biti između osam i 10 milijardi dolara. Samo je Lusail Iconic Stadium – gdje će se finale odigrati 18. decembra – koštao najmanje 662 miliona eura.
Katarska država neće biti jedina koja će uložiti milione dolara u događaj. FIFA u svom budžetu za 2022. predviđa izdatke od 1,6 milijardi eura za turnir. Jedan od svaka četiri eura iz ovog budžeta otići će na nagrade: ekipa koja podigne trofej dobit će 42 miliona; drugoplasirani 30 milijuna. Bronza vrijedi 27. Četvrtoplasirani će uzeti 25 miliona; oni koji ostanu u četvrtfinalu dobit će 17; oni koji izgube u osmini finala, 13, a za sve one koji ne uspiju proći grupe nagrada će biti 9 miliona eura.
Kao u svakom poslu, nije sve u troškovima. U svom godišnjem izvještaju za 2021. najviše fudbalsko tijelo svijeta navelo je da je, čak i prije održavanja Svjetskog prvenstva, 95% onoga što namjerava unijeti za događaj između 2019. i 2022. već osigurano: 5,5 milijardi doara, zahvaljujući sponzorstvima i, prije svega prodaji televizijskih prava. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama tv mreže su platile milijardu dolara za prava na Svjetska prvenstva u Rusiji 2018. i Kataru 2022.
Za Katar je povrat teže izračunati, jer amortizacija neće biti posve jeftina ili kratkoročna. Ključ je u nakani da Katar za 15 godina bude drugačija vrsta ekonomije. Ona danas nije jako diverzificirano i uveliko ovisi o izvozu plina i nafte.
Južnoafrička Republika (2010.), Brazil (2014.) ili Rusija (2018.) doživjeli su povremeni rast svog BDP-a u godini kada su organizirali Svjetsko prvenstvo, ali to se nije održalo kasnije. Međutim, većina se studija slaže da bruto rast nije pouzdan pokazatelj za mjerenje utjecaja sportskog događaja. Varijacija BDP-a nije pouzdan pokazatelj za ocjenu uticaja takvog događaja na ekonomiju, te se trebaju juzeti u obzir sva područja kao što su društveni napredak ili obrazovanje.
