Nastankom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. godine, koja će se od 1929. godine nazvati Kraljevinom Jugoslavijom, nastala je država u kojoj je uspostavljena velikosrpska hegemonija i u kojoj Bošnjaci nisu imali mnogih ljudskih i građanskih prava. Od 1919. godine pa nadalje, naročito do 1923. godine, bili su izloženi brojnim srpskim nasiljima, pljačkama, ubistvima i napadima na čast i imovinu, o čemu posebno izvještavaju glasila Muslimanske organizacije "Vrijeme" i Jugoslovenske muslimanske organizacije "Pravda".

Nasilja su se događala uz prešutnu saglasnost tadašnjih prosrpskih vlasti. U skladu sa srpsko-pravoslavnim atavizmom, po kojem su muslimani Bošnjaci identificirani s omraženim Turcima, biblijska načela „ne ubij“, „ne ukradi“ za Bošnjake nisu imala nikakve vrijednosti.

Jedno od osnovnih kršćanskih načela, koje se pripisuje Isusu, jeste: "Bože, oprosti im, ne znaju šta rade." Kod mitološki nastrojenih Srba oprosta nema, naprotiv, suprotstavljaju mu barbarsko načelo "Ko se ne osveti, taj se ne posveti."

Atanasije Šola, predsjednik Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, upravo je "pravom na osvetu" opravdavao srpske zločine počinjene nad Bošnjacima muslimanima 1919. godine. Odgovarajući reisu Džemaludinu Čauševiću na apelaciju u kojoj piše da su "muslimani zapali pod teror kakvog Bosna ne pamti", Šola se pravda da Srbin "to čini iz čovjeku prirođene težnje za osvetom." Osvete nisu bili pošteđeni ni mrtvi, njihova mezarja i nadgrobni spomenici.

Za vrijeme Kraljevine SHS provedena je agrarna reforma kojom je od bosanskih muslimana oduzeto 1.076.685 hektara zemljišta. Oduzeta zemlja podijeljena je srpskim porodicama bivših kmetova, bezemljašima, ratnim dobrovoljcima, invalidima, i drugim. Ovom reformom oduzete su gotovo dvije trećine zemljišne površine u posjedu muslimana.

Na udaru se našla i Islamska zajednica i njeni vakufi. Zakonom o Islamskoj vjerskoj zajednici od 31. januara 1930. godine, ukinuto je pravo bosanskih muslimana na autonomno vođenje vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u BiH. Nasilnim putem, u periodu od 1918. do 1939. godine, od muslimana je oduzeto oko četiri miliona dunuma vakufske zemlje i dvanaest i po miliona dunuma beglučke zemlje, što, izraženo u procentima, iznosi 27,6% ukupne površine Bosne i Hercegovine.

(Ibrahim Pašić, Od stečka do nišana u BiH, BZK Preporod, Sarajevo 2017)