Dana 1. januara 2024. godine, Etiopija i Somaliland, otcijepljena regija Somalije, potpisali su kontroverzni sporazum kojim se Adis Abebi daje pristup Crvenom moru.

Prema sporazumu, Somaliland je pristao da iznajmi 20 kilometara svoje obale Etiopiji koja nema izlaz na more na 50 godina u zamjenu za obećanja da će priznati njegovu nezavisnost.

Ovaj aranžman će omogućiti Etiopiji nesmetan pristup Crvenom moru, omogućiti joj da koristi luku Berbera za izvozno-uvozne aktivnosti, te izgraditi pomorsku vojnu bazu.

Nazvan 'historijskim' sporazumom od strane Etiopije, ovo označava strateški pomak za Adis Abebu, koja je izgubila direktan pristup moru nakon proglašenja nezavisnosti Eritreje 1993. Nakon razdvajanja, Etiopija se prvenstveno oslanjala na eritrejsku luku Assab, ali je izgubila pristup tokom sukoba između dvije nacije od 1998. do 2000. godine, što je dovelo do prebacivanja u luku Džibutija kako bi se olakšala trgovina.

Somalijska vlada je osudila sporazum kao kršenje njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Snažan prigovor Somalije uključivao je povlačenje svog ambasadora iz Etiopije, dok je somalijski predsjednik Hassan Sheikh Mohamud potpisao zakon kojim se poništava sporazum o luci.

Pojavila se i značajna javna i politička opozicija unutar Somalije. Istaknute ličnosti izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog implikacija sporazuma na suverenitet i regionalnu stabilnost Somalije.

Arapska liga, čiji je Somalija članica, podržala je Mogadishu protiv Etiopije, optužujući Adis Abebu za pokušaj narušavanja suvereniteta Somalije i etiketirajući to kao kršenje međunarodnog prava i prijetnju teritorijalnom integritetu Somalije.

Europska unija je također izdala saopštenje upućeno Etiopiji, naglašavajući važnost poštovanja jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Somalije. Američki State Department izdao je saopštenje u kojem izražava zabrinutost u vezi sa sporazumom i poziva sve zainteresirane strane da se uključe u diplomatski dijalog.

Etiopija već dugo ima ambicije da dobije samostalan pristup moru. U izjavi iz oktobra premijer Abiy Ahmed je naglasio da je pristup moru egzistencijalna stvar za njegovu zemlju.

Pozvao se na izjavu etiopskog vojnog vođe iz 19. stoljeća Ras Alule, koji je izjavio da je Crveno more prirodna granica Etiopije, tvrdeći da će Adis Abeba osigurati svoj pristup moru svim potrebnim sredstvima, uključujući silu. Eritreja, Džibuti i Somalija su odbacili tvrdnje Etiopije.

Uloga Emirata

Kao odgovor na sve veće kritike na račun njihovog sporazuma, Etiopija i Somalilend podsjetili su na činjenicu da je nekoliko zemalja potpisalo sporazume sa međunarodno nepriznatim Somalilandom, uključujući razvoj njegove luke, a da u to vrijeme nije postojala takva zabrinutost. U odgovoru se citira UAE bez eksplicitnog izvora.

Očekuje se da će sporazum ojačati sigurnosno, ekonomsko i političko partnerstvo između Etiopije i Somalilanda i uvesti Etiopiju kao moćnog igrača u dinamiku regiona Crvenog mora. Sporazum postavlja pitanja o mogućoj ulozi Emirata s obzirom na izuzetan odnos Abu Dhabija sa Somalilandom i njegove nove veze s Etiopijom.

UAE su odigrali značajnu ulogu u razvoju luke Berbera u Somalilandu, ističući svoj strateški interes za Afrički rog. U maju 2016. godine, DP World, pomorski trgovački konglomerat sa sjedištem u Dubaiju, potpisao je sporazum od 442 miliona dolara s vladom Somalilanda o razvoju luke Berbera kao regionalnog trgovinskog čvorišta. Ovaj projekat ne uključuje samo rad luke, već i uspostavljanje slobodne zone kao dio razvoja.

UAE su se također obavezali da će izgraditi vojnu bazu pored gradskog aerodroma i njegove obale, za koju se tada govorilo da će se koristiti za borbu protiv Husa. U martu 2018. Etiopija je stekla 19% udjela u projektu luke Berbera.

Učešće UAE na Rogu Afrike, posebno kroz inicijative DP World-a, usklađeno je sa njegovim strateškim ciljevima uspostavljanja kooperativnih vlada duž koridora Crvenog mora. Ovo je ključno za strategiju pomorske sigurnosti UAE i njegove investicione ambicije u regionu, posebno na etiopskom tržištu.

Širenje utjecaja UAE u Afriku, uključujući razvoj događaja u Somalilandu, smatran je dijelom šireg rivalstva među bliskoistočnim silama, pri čemu UAE nastoje proširiti svoj utjecaj za razliku od drugih regionalnih sila poput Katara i Turske, koje imaju veliki utjecaj u Somaliji. Iako su UAE kasnije odlučili da zaustave rad u vojnoj bazi u Berberi, uticaj Abu Dabija u Somalilendu i dalje je visok.

Zabrinutost Egipta

Egipat je izrazio svoj stav o sporazumu o pristupu moru između Etiopije i Somalilanda, naglašavajući potrebu da se poštuje jedinstvo i teritorijalni integritet Somalije. Egipatski predsjednik Sisi potvrdio je čvrst stav Kaira da stane uz Somaliju protiv sporazuma.

Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je saopćenje u kojem se ističe neophodnost potpunog poštovanja suvereniteta Somalije i njenog prava da koristi svoje resurse. Ovaj naglasak na teritorijalnom integritetu Somalije odražava zabrinutost Egipta zbog potencijalne regionalne nestabilnosti koja bi mogla proizaći iz sporazuma.

Položaj Egipta oblikovan je širim razmatranjima nacionalne sigurnosti koja obuhvataju regionalne interese, posebno sigurnost Crvenog mora, njegov utjecaj na Rogu Afrike i problematični odnosi s Etiopijom. Ovo je u skladu s dugogodišnjim interesom Egipta za održavanje regionalne stabilnosti, koja je neophodna za sigurnost Sueckog kanala, ključnog pomorskog trgovačkog puta i primarnog izvora deviznih prihoda za Kairo.

Nedavni razvoj događaja doveo je do toga da je Kairo zabrinut zbog aktivnosti UAE na Rogu Afrike, za koje Egipat smatra da potencijalno potkopavaju njegove regionalne interese. Ujedinjeni Arapski Emirati, značajan saveznik Etiopije i Somalilanda, podržali su Etiopiju u raznim pitanjima, uključujući njen stav o Velikoj etiopskoj renesansnoj brani, što je sporno pitanje s Egiptom.

Osim toga, Kairo gaji zabrinutost da bi Abrahamski sporazum UAE s Izraelom mogao potkopati egipatske, političke, ekonomske i strateške interese, posebno u pogledu planova da se zaobiđe Suecki kanal ili da se smanji oslanjanje na njega.

Sporazum Etiopija-Somaliland mogao bi ojačati poziciju Adis Abebe u Crvenom moru i trilateralnoj osovini Etiopija-UAE-Izrael, razvoj na koji Kairo možda ne gleda pozitivno i mogao bi aktivno raditi na tome da mu se suprotstavi.

Izraelski interesi

Blizina Afričkog roga do ulaza u Crveno more je od strateškog značaja za Izrael zbog svog značaja za pomorske rute, što utiče na sigurnost i trgovinu Izraela. Ovo je zabrinutost za Izrael, posebno zbog iranskog utjecaja i prisustva iranskog oružja. Izrael je kroz historiju vojno i obavještajno sarađivao s određenim režimima na Rogu Afrike.

Na primjer, Eritreja je navodno dozvolila Izraelu da otvori pomorsku vojnu bazu na otoku Dakla u Crvenom moru. Međutim, kasnije usklađivanje Eritreje sa Iranom, a na kraju i sa Saudijskom Arabijom i UAE, uticalo je na njen odnos sa Izraelom.

Posljednjih godina Izrael je obnovio svoje interesovanje za Afriku, uključujući Afrički rog, vođen rastućim ekonomskim i političkim značajem regije. Posjete izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nekoliko afričkih zemalja 2016. godine, uključujući one na Rogu Afrike, naglasile su ovaj obnovljeni fokus, koji ima za cilj podsticanje saradnje u ekonomskim, političkim i sigurnosnim sferama.

Prisustvo Izraela u ovoj regiji imalo je za cilj uspostavljanje različitih oblika saradnje sa UAE i Saudijskom Arabijom. Ovo prisustvo je takođe imalo za cilj da se suprotstavi Iranu, kao i da se suprotstavi rastućem utjecaju Turske i Katara na Rogu Afrike tokom zalivske krize od 2017. do 2021. godine.

Izraelska agresija na Gazu podstakla je regionalne tenzije. Iran i njegovi regionalni ogranci iskoristili su priliku da razviju mišiće kao dio svoje šire strategije za uspostavljanje utjecaja u regiji uz izgovor solidarnosti s palestinskim ciljem. Prošlog mjeseca jemenska milicija Husi upozorila je na gađanje svih brodova koji idu za Izrael, bez obzira na nacionalnost. Kao rezultat toga, nekoliko brodova na putu ka izraelskim lukama bilo je gađano, što je navelo velike brodarske kompanije da preusmjere svoja plovila.

Prijetnje Husa natjerale su velike kompanije da izbjegnu Suecki kanal i stratešku prigušnu tačku Bab al-Mandab. Umjesto toga, brodovi idu dužim rutama oko Rta dobre nade kako bi stigli do Evrope i Azije. Ovo preusmjeravanje povećava vrijeme i troškove tranzita, utječući i na industriju brodarstva i na ekonomije zavisne od ovih trgovačkih ruta. Povećan rizik od poremećaja u globalnoj trgovini ostaje zabrinutost sve dok se brodovi i dalje gađaju.

Sjedinjene Američke Države su 18. decembra 2023. objavile formiranje Operacije Prosperity Guardian, multinacionalne sigurnosne inicijative za zaštitu brodova i očuvanje principa slobode plovidbe u Crvenom moru.

Međutim, mnoge zemlje su odbile da se pridruže američkoj inicijativi strahujući da bi se to moglo smatrati još jednim američkim naporom da podrži Izrael, a ne da zaštiti slobodu plovidbe. Saudijska Arabija i UAE, dvije velike regionalne zemlje, nisu objavile svoju namjeru da se pridruže američkoj inicijativi. Zemlje poput Italije i Španije ogradile su se od najavljenih pomorskih snaga.

Regionalna dinamika sugerira da bi Etiopija, ako bi postala glavna pomorska sila u Crvenom moru, mogla značajno povećati svoj utjecaj i značaj za određene zemlje, kao što su UAE, Izrael i SAD. Izrael bi, posebno, mogao iskoristiti ovu novu situaciju da ojača svoj utjecaj i pojača svoje sigurnosno prisustvo kao odgovor na iranske aktivnosti u regiji.

Međutim, ovaj potez bi također mogao eskalirati tenzije i dovesti do širih sukoba, jer susjedi Etiopije - Eritreja, Džibuti i Somalija - imaju ozbiljnu zabrinutost zbog teritorijalnih ambicija Adis Abebe. Ovi susjedi također imaju povoljan pogled na Tursku i Katar u odnosu na Izrael u regionu.

Nadalje, transformacija Etiopije u pomorsku silu ma Crvenom moru je u suprotnosti s nacionalnim sigurnosnim razmatranjima Egipta i regionalnim interesima. Ovo bi moglo dovesti do toga da se Kairo bliže pridruži Turskoj i Kataru u Somaliji kako bi se suprotstavio rastućoj etiopskoj prijetnji.