Predsjednički i parlamentarni izbori koji Sjedinjene Američke Države čekaju u novembru politički su događaj ne samo od nacionalnog nego i od svjetskoga značaja. Prema procjenama ozbiljnih agencija koje se bave političkim i strateškim analizama kao i globalnim odnosima, od rezultata novembarskih izbora u budućnosti će zavisiti mnogo toga u samoj Americi, ali i u cijelom svijetu. Preuzme li američko kormilo novi-stari lider Donald Trump, značajno bi se mogao promijeniti odnos najveće vojne sile prema ratu u Ukrajini, agresiji Izraela na Gazu, krizi na Bliskom Istoku, kinesko-tajvanskom sporu. A i s nestabilnog Balkana oči pojedinih aktera uprte su u Ameriku i njene nadolazeće izbore.
Iako se, generalno, smatra kako je američka vanjska politika konstanta i ne zavisi direktno od toga ko je predsjednik, u Trumpovom slučaju iznenađenja su ipak moguća jer je on spreman iz čisto pragmatičnih razloga preispitati odnose prema saveznicima, kao što je Ukrajina, i smiriti tenzije s protivnicima, kao što je Rusija. Budući da bi se takve promjene američke vanjske politike itekako mogle odraziti na odnose na Balkanu, neophodno nam je pratiti šta se događa na američkoj političkoj sceni.
DESET TRUMPOVIH PROTUKANDIDATA ODUSTALO
Do izbora je ostalo svega devet mjeseci i ispitivanje popularnosti potencijalnih predsjedničkih kandidata vrše se na dnevnoj osnovi. Iako još nije završeno unutarstranačko glasanje republikanaca, uvjerljivo najveće šanse za kandidaturu i dalje ima bivši predsjednik Trump tako da ankete analiziraju njegovu popularnost u odnosu na aktuelnog demokratskog predsjednika Josepha Bidena.
Prema posljednjim rezultatima od 23. januara na nacionalnom nivou, Trump vodi s 46 posto u odnosu na 42 posto, koliko ima Biden. U državama u kojima se svakog izbornog ciklusa lomi rezultat (takozvane swing states), Trump ima prednost u Georgiji, Michiganu, Wisconsinu i Arizoni, dok Biden ima prednost u Pennsylvaniji. U Nevadi, gdje je prije tri godine pobijedio Biden, danas prednost ima Trump, uz omjer 47 posto prema 45 posto. Ove ankete, osim toga što ohrabruju republikance da bi u novembru mogli ponovo osvojiti Bijelu kuću, daju Trumpu vjetar u leđa i na unutarstranačkim izborima, a koji su započeli 15. januara republikanskom konvencijom u Iowi, na kojoj je Trump “pomeo konkurenciju”.
Bivši je predsjednik do prošle nedjelje imao dva nešto ozbiljnija protivnika – guvernera Floride Rona DeSantisa i bivšu guvernerku Južne Caroline Nikki Haley. Nakon što je Desantis u nedjelju objavio da odustaje od daljnje utrke i javno dao podršku Trumpu, nastavlja se borba između dvaju kandidata, od kojih jedan ipak ima mnogo veće šanse. U jednom je trenutku bilo čak 12 kandidata i svi su, osim Haley, u međuvremenu odustali. Silne istrage i optužnice Trumpa su, izgleda, samo ohrabrile i ojačale, učvrstivši njegovu poziciju unutar republikanske stranke.
Haley je imala velika očekivanja od unutarstranačkih izbora u New Hampshireu, koji su održani u utorak, 23. januara. Ipak, rezultati su pokazali da je Trump sve bliže kandidaturi jer su i u ovoj saveznoj državni registrirani republikanski glasači 54 posto podrške dali Trumpu, dok je Haley dobila približno 43 posto. Trump je, sada je već gotovo sasvim izvjesno, osigurao svoju predsjedničku kandidaturu. Nakon rezultata iz New Hampshirea, Trump je pozvao Haley da odustane, ali je ona to odbila, rekavši kako je “takmičenje tek počelo”, želeći ostati u utrci što duže, iako je i sama svjesna da su joj šanse za kandidaturu svedene na minimum.
JEDNA KANDIDATURA I ČETIRI KRIVIČNA PROCESA
Trump je do sada ostvario dvije krupne stranačke pobjede, a dobio je podršku i svojih političkih rivala te većine republikanskih zastupnika. Iako je podrška za Nikki Haley, bivšu američku ambasadoricu u UN-u, gotovo udvostručena u posljednja tri mjeseca, mnogi smatraju da je unutarpartijska utakmica završena i prije nego je počela. Republikanska stranka sve masovnije staje iza bivšeg predsjednika, a šanse da se ime Nikki Haley nađe na glasačkom listiću u novembru sve su manje.
Nakon što su je kritizirali da je u javnim nastupima previše blaga prema Trumpu, posljednjih nekoliko dana Haley je intenzivirala kampanju i zaoštrila svoje napade na svog protukandidata.
“Moram vam reći tešku istinu: dva puta sam glasala za Donalda Trumpa. Bila sam ponosna što sam služila Americi u njegovoj administraciji. Ali, s pravom ili ne, haos ga prati. Svi znate da sam u pravu. Haos ga prati. Ne možemo imati zemlju u rasulu i svijet u plamenu i proći kroz još četiri godine haosa. To nećemo preživjeti”, izjavila je Haley dan nakon prve stranačke konvencije.
Naredni važniji sudar dvaju kandidata desit će se 23. februara u Južnoj Karolini, gdje je Niki Haley bila guvernerka, ali uprkos tome, prema dosadašnjim anketama, Trump u ovoj saveznoj državi ima prednost od 30 procentnih poena, što je nemoguće dostići.
Pored utrke za mjesto u Bijeloj kući, Trump se suočava s četiri krivična sudska procesa. U Washingtonu, D. C., Trump je optužen za nasilni pokušaj da poništi rezultate izbora 2020. godine, dok je u Georgiji protiv njega podignuta optužnica od trinaest tačaka zbog miješanja u izborni proces. U New Yorku ga terete za tajne isplate novca jednoj pornozvijezdi, a na Floridi je optužen da je zloupotrebljavao povjerljive državne dokumente.
U američkoj historiji Trump je prvi predsjednik koji je optužen za neko krivično djelo, a kako posljednje ankete i dosadašnji trendovi pokazuju, mogao bi biti i prvi predsjednik koji je pod optužnicama izabran da ponovo zasjedne u Bijelu kuću. Na odgovor kakve će to posljedice imati po američko društvo i ukupne odnose u svijetu morat ćemo još sačekati.
