Kršćani Svete zemlje navikli su prakticirati vjeru u klimi višegodišnje političke nestabilnosti na Bliskom istoku. Katolici, pravoslavci, protestanti, Armenci i pripadnici drugih kršćanskih vjera snalaze se u stoljećima starim crkvama i svetištima u gradu koji je, iz raznih razloga, svet judaizmu, kršćanstvu i islamu.
Sada se za kršćane dešava nešto drugo, još gore. Uspon na vlast u decembru 2022. nove vlade premijera Beniamina Netanyahua sa koalicionim partnerima iz vjerske ekstremne desnice zagorčao je život kršćanskim zajednicama u Svetoj zemlji. Ova klima ohrabruje jevrejske ekstremiste, maltretira se kršćansko svećenstvo a sve su češći vandalski ispadi protiv vjerskih objekata i simbola od početka ove godine.
“Učestalost ovih napada, nasrtaja, postala je nešto novo; ti se ljudi osjećaju zaštićenima, kulturno i političko ozračje sada može opravdati ili tolerirati akcije protiv kršćana“, rekao je jeruzalemski latinski patrijarh Pierbattista Pizzaballa u intervjuu za Uskrs agenciji AP.
Talijanski nadbiskup Pizzaballa, 57-godišnji franjevac, daleko je od pridošlice pa je njegova dijagnoza tačna i zabrinjavajuća. Od 1990. godine živi u Svetoj zemlji, a bio je franjevački kustos (2004.-2016.), a zatim i apostolski upravitelj Jeruzalemskog latinskog patrijarhata (2016.-2020.). Papa Franjo ga je u oktobru 2020. imenovao patrijarhom ovog historijskog sjedišta – podignuto je 1099. – koje trenutno služi 300.000 katolika u Izraelu, Palestini, Jordanu i Kipru.
Jeruzalem je sada dom za 15.000 kršćana, većinom Palestinaca, ali u svoje vrijeme bilo ih je 27.000, prije nego što su nedaće proizašle iz Šestodnevnog rata 1967. mnoge od njih potakle da emigriraju u inozemstvo.
Međucrkveni centar u Jeruzalemu – ured Svjetskog vijeća crkava, udruge koja uključuje različite kršćanske denominacije – zabilježio je sedam ozbiljnih slučajeva vandalizma nad crkvenom imovinom između januara i sredine marta, što je nagli porast u poređenju sa šest slučajeva koji su registrirani tokom cijele 2022. godine. Prema ovom centru, napadi i uznemiravanje svećenika i redovnika u pravilu se ne prijavljuju.
U januaru su jevrejski ekstremisti oštetili trideset grobova na protestantskom groblju na planini Sion. U februaru je jedan američki Jevrej bacio na tlo i udario čekićem sliku Krista u katoličkoj crkvi. U martu su dva Izraelca napala svećenika metalnom šipkom u katoličkoj bazilici Agonije prije nego što su uhapšeni.
Armenski redovnici pronašli su grafite mržnje na zidovima svog samostana. Obavljene su policijske istrage i bilo je hapšenja ali politička klima potiče simpatizere vjerske ekstremne desnice.
Do sada je izraelska vlada verbalizirala vrlo malo slabašnih osuda ovih napada, iako Ministarstvo vanjskih poslova, svjesnije međunarodnog odjeka ugrožavanja vjerskih sloboda u Svetoj zemlji, obećava da će nešto poduzeti. Kršćani su akumulirali dvije hiljade godina prisutnosti na temeljnim mjestima u Isusovu životu i zaslužuju da mogu moliti u miru.
