Lider treće najveće stranke u Švedskoj – Stranke umjerene koalicije – Ulf Kristersson formalno je početkom sedmice zamoljen od Andreasa Norléna, predsjednika švedskog parlamenata, da pokuša formirati vladu koja bi mogla uključivati i krajnju desnicu, populističke Švedske demokrate, bilo unutar vladajuće koalicije ili izvan nje, kako bi formirali parlamentarnu većinu. Međutim, jedan od četiri desne stranke ne želi u vladu s ultradesničarskim Švedskim demokratima.

Prema rezultatima parlamentarnih izbora u Švedskoj koalicija desničarskih stranaka na čelu s Strankom umjerene koalicije ima 176 mjesta u parlamentu, dok je ljevičarska koalicija predvođena Socijaldemokratima osvojila 173 od ukupno 349 zastupnika u Riksdagenu. 

HISTORIJSKI IZBORI

Protekli izbori u Švedskoj su iz više razloga historijski. Na njima se nastavio trend jačanja desnice i pada podrške strankama ljevice, a useljeničke zajednice imale se svoju političku opciju. Ovog puta švedska dijaspora dala je veću podršku desničarima, što je bila odlučujuća prevaga u finišu brojanja glasova.

Naime, stranka Niyanse osnovana je 2019. godine kao posljedica jačanja desničarske politike, prisutne čak i u ljevičarskim partijama, koje sve više koriste desničarsku retoriku zaplašivanja i time građane tjeraju na biranje manjeg zla.

Sead Busuladžić rođen je i odrastao je u Trebinju, gdje je živio do Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. On je član glavnog odbora Nyanse i njen lider u najjužnijoj švedskoj pokrajini Skane, odnosno u gradu Landskrone. Njegova stranka osvojila je približno 30.000, glasova što nije bilo dovoljno za ulazak u parlament, ali to je čini najjačom strankom izvan parlamenta. Na lokalnom nivou očekuju da će osvojiti nekoliko mjesta u gradskim vijećima, a Busuladžić je ušao gradsko vijeće Landskronea.



Sead Busuladžić

On smatra rekao da su događaji poput javnog spaljivanja Kur’ana i problema sa švedskim socijalnim službama koji oduzimaju djecu od roditelja doprinijeli da ljudi glasaju za njih.

“Sve prisutniji rasizam u švedskom društvu jedan je od odlučujućih faktor za birače imigrantskog porijekla da ne daju podršku strankama za koje su ranije glasali jer se ne osjećaju društveno prihvatljivim. Također, ne vide da ih stranke adekvatno zastupaju, niti da su uključeni u politiku, zbog čega se osjećaju građanima drugog reda”, ističe Busuladžić.

Upravo zato osnovana je stranka Nyans kako bi zastupala interese građana različitog porijekla u cilju zaštite njihovih prava i povratka povjerenja u društvu. Veće stranke nisu uspjele privući glasače imigrantskog porijekla jer se nisu bavili suštinskim pitanjima koja opterećuju svakodnevicu marginaliziranih područja.

“Ne mislim da bi kultura i vrijednosti ljudi trebali biti tema o kojoj političar treba govoriti. Oni bi trebali razgovarati o tome kako riješiti nezaposlenost i kako riješiti druga ekonomska i socijalna pitanja, ali ponekad previše govore o porijeklu ljudi”, dodaje Busuladžić.

LJEVICA OPONAŠA DESNIČARE

Ulaskom krajnjih desničara u švedski parlament politička scena radikalno se promijenila. Čak su se i vladajući Socijaldemokrati postepeno prilagodili rasističkom diskursu.

Mnogi analitičari i istraživači upozoravali su vladu da će ovakva retorika dovesti do toga da će imigranti i građani koji žive u marginaliziranim područjima apstinirati na izborima ili će tražiti alternativne opcije.

U posljednja dva izborna ciklusa Socijaldemokrati nisu dali odgovore na pitanja koja pogađaju imigrante. Čak su negativnom retorikom dodatno narušili odnose kroz predstavljanje zapostavljenih područja kao državnog problema i zalaganja za veći angažman policije. Izjava premijerke Magdalena Andersson da ne žele “Somalitowns'” u svojoj zemlji, kulminacija je rasističkog narativa.

Političke stranke ne rade ništa u pitanju strukturalnog rasizma, diskriminacije, ali i veoma niskog kvaliteta života useljenika. Švedska politička scena naglo se promijenila kada je tokom izbjegličke krize 2015. godine u Švedsku došlo približno 170.000 ljudi. Od tada do danas ne postoji nijedna stranka u Švedskoj koja želi provoditi bolju migracionu politiku. Desničarske stranke, koje su pobjednici izbora, ako uspiju formirati vladu, učinit će život još gorim za ljude stranog porijekla jer će strukturalni rasizam i diskriminacija biti ojačani.

Busuladžić smatra da su švedski socijaldemokrati otišli predaleko udesno, kao i danski, pa su tako izgubili važne imigrantske glasove.

“Oni su trebali raditi na pitanjima koja su važna za taj dio švedskog društva. Umjesto toga, zatvorili su muslimanske škole. Predložili su neke zakone koje zagovaraju i desničarske stranke. Zbog toga su se mnogi birači okrenuli od socijaldemokrata i glasali za Nyans partiju”, dodao je.

Švedski imigranti historijski su skloni glasati za socijaldemokrate, ali ovoga puta Nyans je preuzeo dio njihovih birača, posebno na jugu u Malmöu i Göteborgu.

Busuladžić ističe da je bilo mnogo negativnih reakcija na njegovu stranku i da su velike stranke pokušavale uplašiti ljude i odgovoriti ih od glasanja za Nyans tvrdeći da bi krajnja desnica mogla pobijediti i da će to biti loše za njih.

“Mi se ne slažemo sa takvim tvrdnjama jer ljevica je ta koja je koristila desničarsku retoriku. Useljenička populacija samo želi da bude uključena u društvo, a ne da se koristi kao loš primjer. Uspjeh političara iz useljeničkih zajednica ne osjeti se među njihovim sunarodnjacima jer su agende tradicionalnih stranaka izuzetno krute. Zbog toga je bilo nužno međusobno udruživanje aktivista i političara koji dolaze iz useljeničkih i manjinskih zajednica”, smatra Busuladžić.

BOŠNJACI SU PROAKTIVNI DIO ŠVEDSKE POLITIČKE SCENE

Na političkoj sceni u Švedskoj Bošnjaci su zastupljeni u većini stranaka. Vrijeme koje je pred nama iznjedrit će mnogo pojedinaca koji će na različite načine moći doprinijeti i uzemlji svog porijekla kao što to rade Adis Ahmetović u Njemačkoj i drugi naši istaknuti političari u dijaspori.

“Bošnjaci su poprilično aktivni u politici s obzirom na njihovu brojnost, mada bi mogli još bolje. Imamo kandidate u svim etabliranim strankama, ali je biračko tijelo itekako diferencirano”, kaže Ahmet Musić vijećnik u Gradskom vijeću u Stockholmu, te član u Gradskom odboru za dodjelu državnih stanova. Na ovim izborima bio je u izbornoj komisiji Stranke zelenih.

“U suštini, isti izborni rezultati su kao i prije četiri godine, s tim što je izlaznost bila manja za tri-četiri posto i što je ultradesnica dobila nešto veću podršku. Jedan do tri mandata odlučit će karakter i smjer nove švedske vlade. Predsjednica Socijaldemokrata ponudila je Stranci umjerene koalicije (umjerenim desničarima) da zajedno formiraju vlast, ali je to malo vjerojatno.


Ahmet Musić (krajnji desno)

Izazov je u tome što neke druge stranke osjećaju prevelik rizik očuvanja imidža ako uđu u koaliciju s ultradesnicom. Liberali su dobili jasan ukor iz centralne organizacije liberala u Briselu, odnosno poruku da ne smiju ući u koaliciju s ultradesničarima. Njihov predsjednik Johan Pehrson potvrdio je da neće ući u takvu koaliciju. Upravo to može prevagnuti da se formira vlada centra”, zaključuje Musić.

Međutim, pregovori oko formiranja vlade desnice uveliko su u toku i uskoro će se znati hoće li Liberali ostati dosljedni principima ili dati podršku novoj desničarskoj vladi u koju ulaze i ultradesničari.