Trećina globalne ekonomije ove godine će biti u recesiji, upozorila je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda.
Kristalina Georgieva je rekla da će 2023. biti "teža" nego prošla godina jer su SAD, Evropska unija i Kina, vodeće ekonomije svijeta, istakle da su njihove ekonomske perspektive poprilično spore.
Kako je navedeno, rat u Ukrajini, rast cijena, više kamatne stope i širenje virusa COVID-19 u Kini opterećuju globalnu ekonomiju.
U oktobru je MMF smanjio izglede za globalni ekonomski rast za 2023. godine.
"Očekujemo da će jedna trećina svjetske ekonomije biti u recesiji", rekla je Georgieva u informativnom programu CBS-a.
"Čak i u zemljama koje nisu u recesiji stotine miliona ljudi bi mogle osjećati određene ekonomske reperkusije", dodala je.
Ona je upozorila da će se Kina, druga najveća svjetska ekonomija, suočiti s teškim početkom 2023. godine.
"Sljedećih nekoliko mjeseci moglo bi biti teško za Kinu, utjecaj na kineski ekonomski rast mogao bi biti negativan, utjecaj na regiju negativan, a posljedično i globalni ekonomski rast", rekla je.
MMF je međunarodna organizacija sa 190 zemalja članica. One rade zajedno kako bi pokušale stabilizirati globalnu ekonomiju. Jedna od njenih ključnih uloga je da djeluje kao sistem ranog ekonomskog upozorenja.
Komentari Kristaline Georgieve bit će alarmantni za ljude diljem svijeta, ne samo u Aziji koja je prošla kroz tešku 2022. godinu. Pad u SAD-u također znači da je manja potražnja za proizvodima koji se proizvode u Kini i drugim azijskim zemljama uključujući Tajland i Vijetnam. Više kamatne stope također poskupljuju zaduživanje – stoga iz oba ova razloga kompanije mogu odlučiti ne ulagati u širenje svog poslovanja.
Nedostatak rasta može potaknuti ulagače da povuku novac iz ekonomskih tokova i tako zemlje, posebno one siromašnije, imaju manje novca za plaćanje ključnih uvoznih proizvoda poput hrane i energije. U ovakvim usporavanjima valuta može izgubiti vrijednost u odnosu na one u prosperitetnijim ekonomijama, pogoršavajući problem. Utjecaj viših kamatnih stopa na zajmove utječe i na ekonomije na državnoj razini – posebno na tržišta u nastajanju, koja bi mogla imati problema s otplatom svojih dugova.
