Ovog ponedjeljka Iran je objavio službene rezultate parlamentarnih izbora održanih prošlog petka, na kojima su konzervativci obnovili ugodnu većinu koju su imali u parlamentu tokom prošlog saziva, s 232 mjesta od ukupno 290. Državna izborna komisija objavila je da je 245 zasrupnika izabrano u prvom krugu te da je većina mjesta pripala konzervativnim kandidatima, navodi službena agencija IRNA. Ovi izbori bilježe najmanji odaziv u historiji Islamske Republike. Službena brojka iznosi 41% od 61 miliona iranskih birača. U prošlim izbornim događajima odaziv na birališta ponekad je prelazio 70% potencijalnih birača.

Rezultati nisu bili iznenađenje. Samo oko 30 kandidata koji se smatraju umjerenima ili reformistima prošli su prethodnu provjeru Vijeća čuvara, dok je velika većina njih bila diskvalificirana. Vijeće čuvara je institucija sastavljena od 12 članova, polovinu dirrktno imenuje iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, dok se ostalih šest članova bira, nakon odobrenja parlamenta, na drugu poziciju koju direktno imenuje Hamnei: šef sudstva.

Reformska fronta, koja okuplja dvadesetak reformističkih organizacija, odustala je od sudjelovanja na ovim izborima koje je definirala kao “besmislene i neslobodne”. Profesori, studenti, političari i aktivisti, poput dobitnice Nobelove nagrade za mir 2023. Narges Mohammadi, također su pozvali na bojkot.

Nadalje, 5 posto glasova od petka bilo je nevažećih, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Ahmed Vahidi na press konferenciji. Neki iranski mediji na koje se poziva Reuters, međutim, podigli su broj nevažećih listića na 30%. U nekim izbornim jedinicama, u kojima kandidati nisu osvojili minimalno 20 posto glasova, u aprilu će se održati drugi krug, najavio je Vahidi. U Teheranu, koji ima 30 mjesta u parlamentu, ovaj drugi krug izbora mora se održati za 16 mjesta.

Profesor u Centru za zaljevske studije na katarskom univerzitetu Luciano Zaccara smatra da činjenica da “reformistička opozicija” nije prisutna “u izbornom političkom krajoliku” ne znači “da je konkurencija na izborima nestala”. Prema njegovom mišljenju, na iranskim izborima “ono što se rješava jesu udjeli moći različitih konzervativnih frakcija, koje su daleko od toga da budu zajednički front”.

Najveći postotak glasova - 64,3 - zabilježen je u centralnom iranskom Kohgiluyehu i pokrajini Boyer-Ahmad. Prema iranskom izbornom zakonu, svaki kandidat mora biti u mogućnosti pribaviti najmanje 20% ukupnih glasova kako bi dobio mjesto u parlamentu.

Veteran konzervativni zastupnik Mahmoud Nabavian dobio je 545.805 glasova u Teheranu, a slijede ga još jedan visoki zastupnik Hamid Resaee i novinar koji je postao zastupnik Amir Hossein Sabiti. Međutim, na veliko iznenađenje, bivši predsjednik parlamenta i istaknuti konzervativni političar Mohammad Baqer Ghalibaf bio je četvrti s 409.808 glasova. U parlamentarnim izborima 2020. bio je vodeći sa 1,265 miliona glasova.

Ovi izbori na kojima su birani i članovi tijela koje mora izabrati nasljednika vrhovnog poglavara, Zbora stručnjaka, naslonjeni su na proteste protiv režima. Demonstracije su izbile 16. septembra 2022., na dan smrti u policijskom pritvoru Mahse Yine Amini, 22-godišnje djevojke koja je uhapšena u Teheranu tri dana ranije. Njeno hapšenje dogodilo se zbog onoga što je u islamskoj zemlji zabranjeno: nepravilnog nošenja vela koji, po zakonu, mora sakriti kosu.

Protesti koji su vrlo brzo kao moto uzeli slogan kurdskog porijekla “Žena, život i sloboda” i druge poput “Smrt diktatoru”, mogli su biti ugušeni samo represijom. Najmanje 500 ljudi ubile su paravojske i sigurnosne snage, prema iranskim organizacijama za ljudska prava u egzilu. Mnogi su Iranci, prema tim nevladinim organizacijama, izgubili jedno ili oba oka zbog hitaca koje su ispalile te snage. Više od 22.000 ljudi je uhićeno, a osam muškaraca je dosad pogubljeno vješanjem.

Odbacivanje demonstranata i loša ekonomska situacija u zemlji, čiji su posljednji podaci o inflaciji u jesen pokazali da je porasla na 56 posto, naveli su iranske vlasti na strah od niske participacije. Istraživanja su procijenila mogući odaziv na birališta između 30% i 41%. Službeni podaci su da je glasalo 25 miliona birača.

Otkako je utemeljitelj Islamske Republike Iran, ajatolah Ruhollah Homeini, 1979. godine presudio da je narodno glasanje "mjerilo politike države", čelnici zemlje su koristili podatke o visokom sudjelovanju na prethodnim izborima kako bi se legitimizirali i demonstrirali narodnu podršku iranskom političkom sistemu u kojem izabrane republičke institucije, poput Parlamenta, koegzistiraju s ostalima dijelovima islamske teokratije, poput figure vrhovnog vođe.