Desetodnevna posjeta Kini delegacije Kuomintanga, glavne tajvanske opozicione političke stranke, koja je više puta bila na vlasti u Tajvanu, najznačajniji je noviji događaj koji je obilježio napete odnose između Kine i njene neposlušne provincije (otoka) Tajvan, koja de facto egzistira kao posebna država. Nakon rata u Ukrajini, tenzije između Kine i Tajvana, ali i Kine i SAD-a oko budućnosti Tajvana sigurno predstavljaju najkompliciraniji i najopasniji problem koji bi mogao uzrokovati oružani sukob dviju supersila globalnih razmjer s nesagledivim posljedicama za ostatak svijeta.

Neobična dužina boravka tajvanskih gostiju na „kopnu“ od 8. do 18. februara svjedoči o indikativnosti događaja. Sama činjenica da je 10. februara Wang Hongning, jedan od sedam članova sadašnjeg Stalnog komiteta Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine (KPK), primio Andrewa Xija, potpredsjednika Kuomintanga, koji je predvodio gostujuću delegaciju, pokazuje posebnu pažnju domaćina prema gostima iz Taipeija. Dan ranije vođeni su razgovori sa šefom Ureda državnog Vijeća Kine za pitanje Tajvana Song Taom. Xi je iskusan diplomata koji je studirao na prestižnim britanskim univerzitetima. Bio je zamjenik ministra vanjskih poslova tokom posljednjih godina vladavine Kuomintanga (2009–2016). Prema dostupnim informacijama, njegovi stavovi o ključnom pitanju trenutne pozicije Tajvana u sistemu međunarodnih odnosa razlikuju se od stavova Demokratske progresivne stranke, koja je na vlasti u Tajvanu od 2016. godine, ali samo po javnoj retorici, iako ne po stvarnom sadržaju. Imenovanje Songs Taoa za šefa Ureda za poslove Tajvana došlo je krajem prošle godine kao dio šireg procesa radikalnih promjena u rukovodstvu Kine, što je bio jedan od glavnih ishoda 20. Kongresa KPK-a.

Poštivanje principa Jedne Kine, ali...

Devetog februara za pregovaračkim stolom u Pekingu sastali su se funkcioneri nižeg ranga vladajuće Komunističke partije Kine i tajvanskog Kuomintanga, koji očekuje povratak na vlast na Tajvanu za godinu, kada su predviđeni izbori, Učesnici oba sastanka u Pekingu imali su jednu zajedničku namjeru. Za Kuomintang činjenica da je došlo do pomenutog susreta već je svojevrstan poen koji se tajvanskim biračima u toku međustranačke bitke oko ishoda opštih izbora za godinu može predstaviti kao diplomatski uspjeh. Građani Tajvana plaše se i protive svakom prijedlogu u kojem bi rješavanje ključnog vanjskopolitičkog pitanja za Kinu na njihovoj teritoriji uključivalo upotrebu sile. Međutim, prosječni Tajvanci ne žele da se to pitanje rješava u formatu koji bi implicirao da to bude po volji Kine. Većina građana Tajvana preferira održavanje statusa quo (uspostavljenog tokom perioda vladavine Kuomintanga), jer to omogućuje uživanje svih značajnih prednosti poput održavanja trgovinskih, ekonomskih, turističkih i drugih odnosa s kopnom a da ne podliježu administrativnom upravljanju Pekinga. Činjenica da Tajvan nije punopravni subjekt u međunarodnim odnosima očito se smatra beznačajnom apstrakcijom koja se može komotno zanemariti u ime nastavka sadašnje lagodne i prosperitetne egzistencije.

Kuomintang uzima u obzir ovaj sentiment građana Tajvana kada provodi strategiju pregovaranja s Pekingom u statusu Tajvana. Ma Ying-jeou, nekadašnji predsjednik Tajvana, javno je izrazio poštovanje principa Jedne Kine potvrđenog i tokom nedavne posjete, ali je zanemario činjenicu da Peking uporno insistira da se konačno pređe s riječi na djela. Tajvanu i dalje odgovara da razvija odlične trgovinske i ekonomske odnose, a politika može čekati neka bolja vremena. Kuomintang se i danas, kao i nekada, zalaže za sveobuhvatan razvoj odnosa s Washingtonom, kao i s glavnim saveznicima SAD-a, evropskim i onim u Aziji. Prošle godine, najmanje dva puta, delegacija Kuomintanga posjetila je Sjedinjene Države, odvojeno, ali i s predstavnicima drugih stranaka u Tajvanu. Tokom posjete SAD-u polovinom juna 2022. godine sadašnji lider Kuomintanga Eric Chu uvjeravao je slušaoce na jednom javnom skupu da je zadržao „proameričku poziciju Kuomintanga, koja se nikada nije promijenila od osnivanja ove stranke koja je utemeljila vlast na Tajvanu“. Motivaciju za ovakvo pozicioniranje Kuomintanga lider stranke je pravdao potrebom da se održi mir u regiji. Najradikalniji zagovornici razvoja sveobuhvatnih odnosa Washingtona i Taipeija, uključujući i odbrambene odnose s Tajvanom, spominju istu potrebu.

„Dobronamjerni“ gosti iz SAD-a

Delegacija tajvanskih parlamentaraca, predvođena predstavnikom Kuomintanga 6. februara 2023. godine, boravila je u Londonu kako bi zatražila podršku Ujedinjenog Kraljevstva za planove da ostrvo postane dio regionalnog Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma za transpacifičko partnerstvo, uspostavljenog 2019. godine. Ovaj ugovor godinu ranije potpisalo je 11 učesnika. Velika Britanija je u završnoj fazi pristupanja ovoj asocijaciji. Peking do sada nije mogao stvoriti nikakve formalne prepreke Tajvanu da se pridruži ovoj asocijaciji. Za takvo nešto ne bi bilo nikakvog razloga da nije bilo prkosne politike vladajućeg DPP-a, koji trenutno vlada na Tajvanu. Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen, koja je i lider prozapadnog DPP-a, rutinski prima posjetioce iz Sjedinjenih Država, koji su u prošlosti bili na visokim državnim funkcijama. Među nedavnim posjetiocima u Taipeiju, pored šefice Američkog kongresa Nancy Pelosi, bili su bivši zamjenik ministra odbrane Paul Wolfowitz, bivši političar neokonzervativne provenijencije koji se u Sjedinjenim Državama definira kao jastreb. S njim su u Taipeiju boravili i bivši šefovi Indo-Pacifičke komande admiral Philip Davis i admiral Harry Harris. Ne treba puno pameti da se zaključi o čemu su bivši američki zvaničnik i admirali razgovarali na sastancima s tajvanskom predsjednicom.

Moguće je naslutiti da sadržaj njihovih razgovora ni na koji način ne doprinosi rješavanju problema i pacifikacije situacije u Tajvanskom moreuzu, vjeruju dobro upućeni analitičari istočne Azije. Jedno od pitanja koje su sa svojim domaćinima u Pekingu predstavnici Kuomintanga diskutirali za vrijeme svoje posjete Kini bila je i posjeta američkih gostiju Tajvanu i rješavanje napetosti na trouglu SAD – Kina – Tajvan. Naravno, pomenuti bivši američki zvaničnici su umirovljeni i zvanično ne predstavljaju aktuelnu američku administraciju. Ono što oni govore formalno irelevantno je za zvaničnu politiku Washingtona, a posebno za pitanje Tajvana. Međutim, ono čega se Peking pribojava jeste: ako bi se desilo da novi predsjedavajući Predstavničkog doma Američkog kongresa Kevin McCarthy ponovi „efekat“ svoje prethodnice Nancy Pelosi, Peking će na to gledati sasvim drugačije. McCarthy je nedavno više puta govorio o takvim svojim namjerama. Ako bi se to desilo, njegova bi posjeta samo povećala napetosti i poremetila bi ravnotežu u američko-kineskim odnosima u cjelini, koji su zapravo glavni uzrok kontinuirane eskalacije tajvanskog pitanja. Pored toga, nedavni incident s kineskim balonom koji je iznad SAD-a srušila američka avijacija uveliko je doprinio dolijevanju ulja na vatru. Incident s balonom poslužio je kao odličan izgovor u Washingtonu za otkazivanje posjete državnog sekretara Blinkena Kini. Obaranje tog objekta od američkog ratnog zrakoplovstva, za koji Kina tvrdi da je zalutali meteorološki balon, uzrokovao je otkazivanje zakazanog sastanka ministara odbrane. Ipak, Kina je pozitivno reagirala na planove koje je najavila sekretarka trezora Janet Yellen da bi mogla posjetiti Peking kako bi nastavila pregovore sa zamjenikom premijera Kine Liuom Haom, koji su započeti 18. januara 2023. u Švicarskoj.

Vladajući DPP u Taipeiju ne želi Kuomintangu potpuno prepustiti prednost i praktično ekskluzivnu ulogu zagovornika približavanja u odnosima s kopnom (Pekingom). Pale su teške riječi u karakterizaciji suparničke stranke općenito i njenog pozicioniranja u odnosu na Komunističku partiju Kine. Jedna od optužbi na račun Kuomintanga od vladajućeg DPP-a jeste npr. klijentelizam u odnosu na Peking. Također, u svom novogodišnjem govoru predsjednica Tsai Ing-wen upotrijebila je nekoliko riječi koje su implicirale želju i spremnost za određenim prilagođavanjem. Na Tajvanu je pozdravljen nastavak zračne linije između Tajvana i kopna, prethodno prekinute pod izgovorom ograničenja zbog pandemije Covid-19, a pokreću se trajektne usluge do ostrva neposredno uz obalu Kine, a koje kontrolira Taipei. Bit će zanimljivo gledati kako će bitka za imidž i percepcije zagovornika približavanja odnosa s kopnom, koja se odvija između glavnih tajvanskih političkih stranaka u predizbornoj utrci koja je već započela, utjecati na konačni rezultat izbora.