Afrički rog ostaje regija obilježena stalnim sukobima i stalnim rizikom od nestabilnosti zbog socioekonomskih faktora i historijskih veza.

U periodu eskalacije regionalnih tenzija, sa tekućim sukobom u Gazi i napadima Huta na komercijalni transport u Crvenom moru, administracija Adis Abebe odlučila se na rizičan korak koji bi mogao povećati rizik od sukoba na Rogu Afrike u skladu s ekonomskim interese svoje zemlje.

Etiopski premijer Abiy Ahmed i lider Somalilanda Muse Bihi Abdi potpisali su memorandum o razumijevanju (MoR) početkom 2024. koji će Adis Abebi omogućiti pristup Crvenom moru.

Sporazum predviđa da će Etiopija koja je bez izlaza na more priznati Somaliland kao nezavisnu državu u zamjenu da iznajmi 20 kilometara (12 milja) svoje obale za korištenje za vojnu bazu i u komercijalne svrhe. Predviđeno je i da u zamjenu za bazu Somaliland dobije udio u Ethiopian Airlinesu.

Memorandum o razumijevanju između federalne vlade Etiopije i somalijske otcijepljene regije Somaliland kombinuje domaću političku dinamiku, geopolitičke interese i međunarodne pravne reperkusije ukorijenjene u historiji regije.

Somaliland ima 177.000 kvadratnih kilometara teritorije na obali Adenskog zaljeva, proglasio je svoju nezavisnost 1991. godine, ali je i dalje međunarodno priznat kao de facto dio Somalije. Iz ove perspektive, implementacija sporazuma potencijalno će otvoriti vrata međunarodnom priznanju za Somaliland, koji je tražio međunarodno priznanje posljednje tri decenije sa vlastitom vladom i demokratskim institucijama. Pored dobiti koju bi donio Somalilendu, sporazum takođe nosi rizik od intenziviranja sukoba, posebno u regionima kao što su Laascaanood i Sool.

S etiopske strane, Memorandum o razumijevanju, koji je projekcija rastuće geopolitičke važnosti Afrike, ističe se kao ekonomski spas. Etiopija, najmnogoljudnija zemlja na svijetu bez izlaza na more, izborila se za svoj izlaz na more poslije tri decenije. Međutim, nakon što je Eritreja stekla nezavisnost 1993. godine, administracija Adis Abebe vodila je više od 95% svog uvoza i izvoza kroz koridor Džibutija koji ju je godišnje košta miljradu ipo dolara. Pristup lukama na Crvenom moru postao je strateški imperativ za etiopske političke donosioce odluka, koji su često izražavali važnost pristupa moru za postojanje njihove zemlje. Iz ove perspektive, ako sporazum stupi na snagu, Etiopija, koja dijeli važnu granicu sa Somalilandom, će dobiti pristup globalnim tržištima, smanjujući ovisnost o koridoru iz Džibutija, kao i ubrzavajući svoj ekonomski razvoj.

Sporazum o slabljenju saradnje u borbi protiv terorizma

Provođenje Memoranduma o razumijevanju, koji će vjerovatno ugroziti mir i stabilnost regije Roga Afrike, narušava jedinstvo i teritorijalni integritet Somalije, geostrateške zemlje u regionu.

Somalija i Etiopija, dvije važne balansne zemlje na političkoj i geopolitičkoj pozornici istočne Afrike, imaju historiju burnih odnosa i teritorijalnih sporova, nakon što su vodile dva rata krajem 20. stoljeća. Naslijđe Ogadenskog rata između Somalije i Etiopije 1977-78. pruža upečatljive lekcije o tome kako kršenje suvereniteta može imati razorne efekte. Stoga je narušavanje teritorijalnog integriteta Somalije prekretnica na domaćoj, geopolitičkoj i diplomatskoj sceni regiona.

Navodeći da je sporazum odbacio kao ništavan jer nema pravnu osnovu i krši međunarodno pravo, Savezna vlada Somalije je opozvala etiopskog ambasadora.

U trenutnoj regionalnoj i međunarodnoj dinamici, sporazum predstavlja potencijalne rizike i prijetnje, a ne dobitke za Somaliland i Etiopiju.

Od 1991. godine Somaliland traži međunarodno priznanje. Njeno priznanje kao nezavisne države moglo bi biti primjer za druge zemlje na afričkom kontinentu u kojima se primjećuju mnogi separatistički pokreti. Zahtjevi za neovisnošću spornih regija ohrabreni dobitkom Somalilanda od međunarodnog priznanja donijet će promjene u geopolitičkoj dinamici regije.

Gledajući dinamiku unutrašnje sigurnosti Somalije i Etiopije, vidi se da se obje zemlje bore sa nestabilnošću. I za Mogadišu, koji se već dugi niz godina bori s terorizmom al-Šababa, i za Etiopiju, koja se suočava sa sukobima u regiji Amhara nakon Tigrajskog rata, trenutni sporazum ima potencijal da produbi regionalne sigurnosne probleme.

Dok je unutrašnja i vanjska dinamika koja je dovela do pojave terorističke organizacije al-Shabab raznolika, grupa je uspjela potaknuti nacionalistička osjećanja i proširiti svoju sferu podrške i kontrole definirajući strane intervencije za izgradnju mira u Somaliji kao okupaciju somalijske teritorije.

Očekuje se da će odluka Ujedinjenih naroda da ukinu svoj dugogodišnji embargo na oružje Somaliji u posljednjim mjesecima 2023. ojačati sposobnost Mogadiša za borbu protiv terorizma. Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju u prekretnici u kojoj će borba protiv terorizma dobiti zamah dovelo je do pomjeranja pažnje na Etiopiju. Trenutni sporazum je također naišao na reakciju radikalnog al-Shababa, koji je stekao ime svojim napadima u Somaliji, gdje su antietiopska nacionalistička osjećanja u porastu. Portparol organizacije šeik Ali Dhere opisao je sporazum kao nezakonit i nevažeći u audio snimku.

Al-Shabab tvrdi da je Etiopija, koju definira kao povijesnog neprijatelja, kršćanska okupatorska država s motivom da okupira teritoriju Somalije. U saopštenju od 2. januara, organizacija je uporedila Etiopiju sa Izraelom i pozvala na borbu protiv Etiopije, rekavši da će de facto okupacija somalijske teritorije od strane Etiopije početi ako sporazum stupi na snagu, baš kao što Izrael okupira palestinsku teritoriju.

Somalija i Etiopija se godinama bore protiv al-Shababa, kojeg definiraju kao zajedničkog neprijatelja. Etiopske trupe raspoređene su na tlu Somalije kao dio misije Afričke unije (AU) u kontekstu borbe Somalije protiv terorizma. Sa porastom antietiopskih raspoloženja, etiopske snage će se vjerovatno povući iz Somalije ako napadi organizacije eskaliraju, posebno u regiji Somalilanda, gdje će biti uspostavljena etiopska pomorska baza.

Kao rezultat toga, s obzirom na krhku ravnotežu snaga u regionu, sporazum, koji je zaoštrio odnose između Somalije i Etiopije, koje imaju dugu historiju vojnih sukoba i neprijateljstava, oslabit će saradnju dvije zemlje u borbi protiv terorizma. S druge strane, sporazum, koji eskalira antietiopska nacionalistička osjećanja među Somalijcima, povećat će rizik od regionalnog sukoba oživljavanjem tenzija koje su se pojavile nakon etiopske intervencije u Somaliji 2006. godine.

Türkiye kao garant mira u Somaliji

AU, Arapska liga, Organizacija islamske saradnje (OIC), Afrička međuvladina uprava za razvoj (IGAD) i mnoge regionalne i međunarodne organizacije dijele zabrinutost da će kršenje teritorijalnog integriteta Somalije promijeniti regionalnu dinamiku i da će sukobi mogu se proširiti po cijelom regionu, pozvali na smirenje.

Türkiye, dosljedno podržavajući narod Somalije u razvoju, sigurnosti, obrazovanju i zdravstvu kako bi se potaknuo mir i stabilnost u Somaliji – centralni fokus njene politike otvaranja Afrike – izjavila je svoju posvećenost pružanju sveobuhvatne pomoći u rješavanju tekućeg sukoba.

Pored održavanja čvrstih ekonomskih, diplomatskih i vojnih veza sa Somalijom i Etiopijom, Türkiye se aktivno potvrdila kao čuvar teritorijalnog integriteta Somalije na regionalnim i međunarodnim platformama, posebno u borbi protiv terorizma.

Uz uspostavljene sporazume o vojnoj saradnji u cilju podsticanja mira i sigurnosti u Somaliji, Türkiye, oslanjajući se na svoje iskustvo u sveobuhvatnom rješavanju regionalnih kriza, vidi trenutni spor kao priliku da osnaži svoju dugogodišnju posredničku ulogu između Somalije i Somalilanda.

Pretpostavimo da se napeti odnosi između Somalije i Etiopije šire na duži rok. U tom slučaju, trenutna dinamika u regiji Roga Afrike će se promijeniti, što će u konačnici odrediti politički i ekonomski utjecaj Turske. Stoga će tursko diplomatsko iskustvo stečeno prisustvom na terenu i razvojem zajedničkog diskursa i vizije u suočavanju s trenutnim sukobom ojačati njen identitet kao aktera i posrednika u izgradnji mira i pružiti nove dobitke za produbljivanje tursko-afričkih odnosa.