Gotabaya Rajapaksa, izabran za predsjednika Šri Lanke krajem 2019. godine, odrekao se vlasti, prisiljen na takav potez višemjesečnim demonstracijama, jer je zemlja zaglibila u najgoru ekonomsku krizu od svoje nezavisnosti od Britanskog carstva 1948. godine i s dugim popisom neispunjenih obećanja.

Slike hiljada demonstranata koji upadaju u vladine objekte, kupaju se u bazenu, zauzimaju spavaće sobe, vrtove i privatnu teretanu predsjednikove službene rezidencije, kulminacija su do tada uglavnom mirnih protesta koji su okončali vladavinu Rajapakse, "ratnog heroja" koji je postao predsjednik kako bi spasio naciju.

Nakon što je prošle subote pobjegao iz službene rezidencije, satima prije nego što su je napale hiljade ljudi očajnih zbog krize u zemlji, ostavku je prvi put obznanio preko predsjednika Parlamenta. U utorak naveče Rajapaksa je pobjegao iz zemlje vojnim avionom na Maldive, u čiji je glavni grad stigao u zoru u srijedu. Ostavku je dva dana kasnije potvrdio premijerov ured, bez dodatnih objašnjenja ili bilo kakve poruke predsjednika.

Gotabaya Rajapaksa, brat bivšeg predsjednika Mahinde Rajapakse (2005-2015), predstavio je svoju kandidaturu za predsjedničke izbore nedugo nakon napada 21. aprila 2019. godine na tri luksuzna hotela i tri crkve, u kojima je poginulo više od 250 ljudi, a više od 400 bilo ozlijeđeno. Iza napada su stajale radikalne grupe s islamskim predznakom.

Obećanje sigurnosti građanima došlo je od penzioniranog oficira kojeg je stanovništvo označilo kao heroja zbog okončanja građanskog rata koji je trajao gotovo tri desetljeća s Tamilskim tigrovima, ali i optuženog za zločine. Obećanje da će zemlja biti sigurna naglo je povećalo njegovu popularnost među budističkom većinom (69,3% stanovništva i uglavnom etnički Sinhalezi).

Ekonomija Šri Lanke, zemlje koja je već bila prezadužena, počela je brzo propadati s globalnom krizom koja je proizašla iz rata u Ukrajini, što je dovelo do vrtoglavog porasta inflacije i cijena goriva dok su devizne rezerve počele padati na rekordno nizak nivo. Ali čak i prije toga, uskršnji napadi i mjere za obuzdavanje pandemije koronavirusa zakočili su moćnu turističku industriju, koja donosi veliki dio zarade ovom rajskom južnoazijskom otočju.

Odluka vlade da zabrani korištenje hemijskih gnojiva, s ambicijom da postane prva 100% organska nacija i smanji potrošnju deviza, dodatno je pojačala krizu što je kasnije uzrokovalo pad proizvodnje i dodatno potaklo inflaciju. Vlada Rajapakse konačno je priznala grešku kada je već bilo prekasno.

Uz nagli pad prihoda, nemogućnost oživljavanja turističke aktivnosti, sada ugrožena nedostatkom opskrbe i nestašicom goriva, Šri Lanka nije mogla podmiriti milionski dug nastao ulaganjima u razvoj ove zemlje od 22 miliona stanovnika.

Prošlog aprila, vlada Rajapakse objavila je da država nije platila svoj inozemni dug, uništivši povjerenje svojih vjerovnika i bila je prislijena da se obrati Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) kako bi zatražila program spašavanja.

Uz povike Go home Gota, što je bojni poklič hiljada Šri Lankanaca shrvanih visokim troškovima života i oštrim mjerama racionalizacije, demonstranti su, malo-pomalo, uspjeli protjerati članove klana Rajapaksa iz vlade.

Najmanje četiri člana porodice, uključujući Mahindu Rajapaksu, bivšeg predsjednika i premijera, morali su se odreći svojih portfelja posljednjih mjeseci zbog pritiska javnosti.

Buran odlazak predsjednika ostavlja zemlju ne samo uronjenu u ekonomsku već i institucionalnu krizu, jer se ne zna ko je trenutno na čelu države, a opozicija pokušava postići konsenzus oko izbora privremenog Rajapaksinog zamjenika.