Srbija je jedan od posljednjih ruskih saveznika na evropskom kontinentu jer izbjegava uvesti sankcije toj zemlji, piše francuski list Le Figaro uz ocjenu da se ruski utjecaj u Srbiji proteže na sve sektore društva uz odobravanje srpskih vlasti.

“Taj utjecaj je toliki da je počeo smetati i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je uhvaćen u vlastitu zamku“, ocijenio je Le Figaro dodajući da je “Srbija podržala rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2. marta koja osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu, ali ostaje jedan od posljednjih saveznika Moskve na evropskom kontinentu, koji izbjegava primjenu sankcija protiv Rusije”.

Jedan mladi ruski režiser, koji dvanaest godina živi u Beogradu, rekao je da je “Rusija okupirala Srbiju bez ijednog ispaljenog metka”.

Le Figaro je naveo da je status Kosova jedna od glavnih poluga utjecaja Moskve na Beograd, jer Moskva koristi svoje pravo veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija kako bi spriječila da Kosovo postane članica.

Ali Srbija prije svega zavisi od Rusije u energetskom sektoru. Direktno ili preko svojih filijala, “Gasprom” je većinski akcionar nekadašnjeg lokalnog naftnog giganta Naftne industrije Srbije (NIS). Ona je i glavni vlasnik dva plinovoda koji ruski plin dovode u srpske domove i industriju.

Plinski gigant je kroz svoju mrežu preduzeća godinama bio i sponzor sportskih klubova, kao što su Fudbalski klub “Crvena zvezda” i Košarkaški klub “Partizan”, a finansira i niz festivala, institucija i kulturnih manifestacija.

Le Figaro piše i o ruskom utjecaju na Crkvu, budući da je “Gasprom” finansirao i uređenje enterijera Sabornog hrama Svetog Save. Te aktivnosti dio su “efikasne kampanje koja slavi rusko-srpske odnose i cilja na simbole koji imaju veliki utjecaj na građane”, objasnio je Igor Novaković iz Beogradskog centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond).

Ruska mehka moć koristi svoju agenciju Sputnjik da oblikuje srpsko mišljenje. Sputnjikove vijesti preuzimaju svi mediji pod kontrolom režima, a od novembra 2022. godine televizija Russia Today, zabranjena u Evropskoj uniji, otvorila je svoju kancelariju u Beogradu.

“Oni doprinose stvaranju nekritičke atmosfere prema Rusiji, slavljenju mita o slavenskom i pravoslavnom bratstvu, predstavljajući rusko tržište kao šansu za srpske izvoznike, uprkos realnim ekonomskim pokazateljima, koji dokazuju da su glavni trgovinski partneri Srbije zemlje Evropske unije“, rekao je Novaković.

“Ukrajina je napala Rusiju; SAD guraju svet u haos”, bili su naslovi srpskih tabloidi uoči ruske invazije na Ukrajinu. Gotovo godinu dana poslije medijski pejzaž nastavlja da pridaje značaj toj propagandi, zauzimajući stranu Kremlja, koji je predstavljen kao neko ko je primoran da reagira na prijetnje NATO-a i na “nacifikaciju” Ukrajine.

“To je prije svega pitanje diskreditacije Zapada i približavanja Srbije Rusiji”, rekao je Thomas Brey, autor izvještaja njemačke Fondacije “Friedrich Naumann” o ruskim medijima na Balkanu.

Le Figaro navodi da je imenovanje Aleksandra Vulina decembra prošle godine za šefa srpske Bezbedonosno-informativne agencije (BIA) iznerviralo Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države.

“Vučićev čovjek od povjerenja, bivši direktor Kancelarije za Kosovo, potom ministar rada, odbrane i unutrašnjih poslova, ne krije svoje afinitete prema Moskvi”, naveo je francuski list prenoseći Vulinovu izjavu u augustu 2022. godine nakon sastanka sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovim da je “Srbija jedina zemlja koja nije podlegla antiruskoj histeriji”.

A u decembru 2022. godine u Srbiji su postavljeni oglasi za regrutiranje plaćenika da se bore u Ukrajini na strani ruskih snaga, usred glasina o otvaranju kancelarije ruske paravojne grupe Vagner u Beogradu.

Le Figaro je objavio kako je u Beogradu osvanuo i grafit s amblemom Vagnera, čiji je autor ekstremno desničarski pokret Narodna patrola, koji je organizirao demonstracije podrške Rusiji ubrzo poslije početka rata u Ukrajini.

Ovog puta morao je reagirati i Vučić. “Zašto vi, članovi Vagnerove grupe, pozivate Srbe da se bore u Ukrajini, kada znate da je to protivzakonito”, rekao je Vučić. Zaista, zakon zabranjuje Srbima da učestvuju u sukobima u inostranstvu.

Vuk Vuksanović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku ocijenio je da srpske vlasti manipuliraju s nekoliko partija krajnje desnice koje brane Kremlj. Te stranke služe kao strašilo da vlasti moraju biti kao bedem protiv stanovništva koje je previše naklonjeno Rusiji.

“To im je (vlastima u Srbiji) izgovor da ne usvoje sankcije”, dodao je on.

Le Figaro je prenio i ocjenu historičara Milivoja Bešlina, koji je rekao da je “za Rusiju Balkan uvijek bio rezervni front, tako da se radi na tome da bude u stanju trajne nestabilnosti”.

Takva istina se kao bumerang vraća predsjedniku Vučiću. “Nisam srećan zbog toga, ali možda ćemo morati da usvojimo sankcije Rusiji”, rekao je on 2. februara pred poslanicima na skupštinskoj sjednici o Kosovu.

Ostaje pitanje kako će se Vučić uhvatiti u koštac s javnim mnijenjem koje je naklonjeno Rusiji, jer se po posljednjim anketama 71 posto ispitanika protivi sankcijama Rusiji.

Za većinu Srba zemlja mora ostati neutralna u sukobu (Ukrajine i Rusije), a ako treba birati između Zapada i Rusije, samo trećina bi se opredijelila za zapadni tabor, dodao je francuski list.

(Izvor: Danas.rs)