Francuska više ne prima imame koje plaćaju strane zemlje. Mjera, koja je stupila na snagu 1. januara, nastoji smanjiti kontrolu drugih država nad lokalnom muslimanskom zajednicom i promovirati obuku vlastitih vjerskih službenika u zemlji. Odluka je bila jedno od obećanja predsjednika Emmanuela Macrona 2020. u njegovoj borbi protiv onoga što on smatra "islamističkim separatizmom". Ali i imami i drugi predstavnici muslimanske zajednice smatraju da će učinkovitost ove odluek biti ograničena.
Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin poslao je pismo pogođenim zemljama, uglavnom Alžiru, Turskoj i Maroku, kako bi ih podsjetio da će se mjera primjenjivati "od 1. januara 2024. godine". U pismu od 29. decembra objašnjava da Francuska više neće primati imame koje finansiraju strane vlasti te da će oni koji su već na francuskoj teritoriji morati do 31. marta promijeniti svoj status, odnosno osigurati da od tog datuma rade prema lokalnom francuskom ugovoru, a ne stranom.
Novo pravilo, precizira se u dokumentu koji su prenijeli francuski mediji, ne odnosi se na imame koji privremeno stignu u Francusku tokom ramazana. Cilj nije spriječiti strane imame da službuju u Francuskoj, već osigurati da nikoga ne plaća strana država. Drugim riječima: ograničiti utjecaj trećih zemalja na muslimansko bogoslužje koje se prakticira u Francuskoj.
Pismo koje je poslao Darmanin materijalizira najavu koju je Macron dao u oktobru 2020. godine, kada je insistirao da je potrebno suočiti se s “islamističkim separatizmom”. Tokom govora iznio je neke ključne tačke svoje inicijative, koja uključuje izgradnju "prosvijećenog islama" i "onog koji može biti u miru s Francuskom sekularnom Republikom".
Da bi se to postiglo, insistirao je, bit će potrebno osloboditi "islam u Francuskoj od stranih utjecaja" obukom lokalnih imama koji će zamijeniti takozvane "konzularne imame". Zakon usvojen u augustu 2021. godine materijalizirao je neke od najava francuskog čelnika. Oko 270 imama koje plaćaju Alžir, Turska i Maroko trenutno je u zemlji, prema Francuskom vijeću muslimanskog kulta (CFCM). Oni predstavljaju manje od 10 posto svih imama, ističu u organizaciji koja predstavlja stotinjak džamija. Počevši od 1. aprila, francuske vlasti će implementirati "specifičan okvir" za udruženja koja upravljaju džamijama i drugim vjerskim centrima da same zapošljavaju imame. Pitanje finansiranja, međutim, ostaje nejasno. “Ko će platiti ove imame? “Hoće li to biti džamije?” upitao je Abdallah Zekri, potpredsjednik CFCM-a, na mreži BFMTV.
Pariz je 1990-ih potpisao bilateralne sporazume sa državama iz kojih potječe veliki dio muslimanskog stanovništva. Cilj je bio da one mogu poslati imame u zemlju, budući da je muslimansko stanovništvo naraslo i još nije bilo dovoljno institucija za obuku imama. Francuski zakon zabranjuje popisivanje stanovništva po vjeri, ali neke procjene govore da je broj muslimana koji trenutno živi u zemlji od 67 miliona stanovnika veći od pet miliona. Islam je druga religija u Francuskoj, iza kršćanstva.
U pismu koje je krajem decembra poslao ministar unutarnjih poslova, navodi se da sve veći dio imama koji rade u Francuskoj mora biti obučen "barem djelimično" u toj zemlji, navodi agencija France Presse. Vlasti su predane brzom razvoju obuke koja poštuje “zakone i načela Republike”, putem univerziteta ili drugih organizacija. Muslimanska vjerska tijela su se nekoliko godina pripremala za promjenu, ali tranzicija nije bila laka. "Suočavamo se s mnogim izazovima u ovom području", ističe CFCM u saopćenju. Vijeće navodi "nesigurni status" imama i "finansijsku nemogućnost mnogih džamija da zaposle imame s pristojnim plaćama", što otežava privlačenje novih kandidata.
"Potreba [za imamima] je velika, a onih koji su na raspolaganju nema toliko i manje su iskusni nego u inozemstvu", rekao je Ibrahim Alci, predsjednik Koordinacionog odbora turskih muslimana u Francuskoj. Bissirou Camara, jedan od 60 članova Francuskog islamskog foruma (Forif, koji je Macron stvorio 2022. kao novi komunikacijski kanal između države i muslimanske zajednice), slaže se s nedostatkom službenika. “Čak i sa 300 imama plaćenih iz inozemstva, daleko smo ispod broja koji bi nam bio potreban,” primijetio je. “Rizik je da ćemo tada imati samo samoproglašene imame”, rekao je.
Još jedno pitanje na nakon usvajanja ovakve mjere jeste hoće li ona doista biti učinkovita. Za velikog imama iz Bordeauxa, Tareqa Oubroua, to predstavlja samo “vrlo mali dio rješenja”. On kaže da se “separatizam” više razvija na društvenim mrežama nego u džamijama. “To je potrebno, ali ne i dovoljno, jer postoje još druge faze potrebne da se islam integrira u vrijednosti Republike”, kazao je imam poznat po odbrani vjerske prakse u skladu s velikim francuskim republikanskim načelima.
