Prva strategija, u decembru, bila je smirivanje, ali nije uspjela. Viktor Orban se na posljednjem Evropskom vijeću 2023., suprotno svim predviđanjima, složio da EU treba otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom. Rekao je da se to neće dogoditi, da je nemoguće, da je prijetnja sigurnosti njegove nacije, da se ne mogu otvoriti vrata “najkorumpiranijoj zemlji na svijetu”, ali za nekoliko minuta učinio je suprotno.

Ali nije bilo šanse da prihvati drugi dio sporazuma. Revizija budžeta EU-a (koji traje sedam godina, ali je prepolovljen kako bi se nosio s nepredviđenim događajima poput pandemije ili rata) predviđa stvaranje mehanizma sa do 50 milijardi eura za finansiranje osnovnih potreba Ukrajine tokom slijedeće četiri godine. Uložio je veto, blokirao i, iako je već postojao konsenzus među ostalih 26 zemalja nakon teških pregovora, samit je završio bez dodatnih dogovora i sazvan je novi vanredni sastanak, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, za 1. februar.

Strategija za četvrtak se, međutim, promijenila. Evropski čelnici sada su prešli na otvorenu  prijetnju. Otvorenog rata još nema, ali ima upozorenja, curenja informacija, nadrealnih dokumenata i prljave podzemne igre da se Orbanu pošalje poruka.

Prvi korak poduzet je prošle sedmice kada su EU i kontinentalni diplomati počeli govoriti o tome da bni se moglo aktivirati član 7. Ugovora, koji u konačnici dopušta, i pod uslovom da među ostalima postoji jednoglasnost, suspendiranje prava glasa u Vijeću Evropske unije ako partner ozbiljno i ustrajno krši načela na kojima se Unija temelji.

Ali i tu postoji zadrška jer član 7. govori o vrijednostima kao što su poštivanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokratija, jednakost, vladavina prava, temeljna prava, uključujući prava pripadnika manjina. Tek treba vidjeti može li odbijanje podrške Ukrajini biti konkretan argument za aktiviranje člana 7.

Druga stvar koja pokazuje promjenu stava, kako ostale članice žele upozoriti Orbana je članak objavljen u Financial Timesu koji otkriva postojanje dokumenta Vijeća EU o mogućoj strategiji ekonomskog gušenja Mađarske. Popis glavnih slabosti zemlje, počevši od duga i inflacije, sugerira da bi se mogla suočiti s crnim scenarijem ako drugi budu htjeli.

Izvori iz EU objašnjavaju da dokument na koji se poziva britanski list postoji, ali da je "to informativna bilješka sekretara Vijeća u kojoj se opisuje stanje u mađarskoj privredi. To nema nikakve veze s pregovorima o budžetu", kažu.

Namjera je uplašiti, upozoriti, a poruka je naravno stigla do Budimpešte. Jesu li drugi partneri spremni ići tako daleko? Gotovo svi. Orban je nakon promjene vlasti izgubio podršku svog glavnog saveznika, Poljske. Ali drugi, poput Slovaka Fica ili talijanske premijerke Giorgie Meloni, mogli bi stati uz njega.