Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u nedjelju ulazi u drugi izborni krug kao favorit i još čvrsto drži uzde vlasti, protivno anketama koje su prije dvije sedmice predviđale da će ga opozicioni kandidat Kemal Kilicdaroglu spriječiti da osvoji treći mandat.

U sedmicama prije prvog kruga parlamentarnih i predsjedničkih izbora 14. maja, koje su mnogi analitičari najavljivali kao ključne, ankete su predviđale da će uz podršku raznorodne, ali ujedinjene opozicije, Kilicdaroglu pobijediti i dokončati dva desetljeća Erdoganove vladavine. 

No pokazalo se da dugovječni turski vođa još uživa narodnu podršku i još čvrsto drži uzde vlasti.

Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP) izgubila je nešto zastupničkih mjesta u odnosu na izbore 2018., no uz stranku MHP lako je osvojila većinu u parlamentu od 600 mjesta.

Erdogan je, pak, osvojio 49,5 posto, više nego što se očekivalo, ali nedovoljno da pobijedi u prvom krugu predsjedničkih izbora.

Erdogan ima velike izglede da pobijedi u drugom krugu, piše francuska novinska agencija AFP na temelju političke analize kompanije Eurasia Group. Anketa turske agencije Areda u nedjelju je pokazala Erdoganovo vodstvo s 52,4 posto glasova, a anketa koju provodi Özdemir u utorak je predvidjela 54 posto.

Dodatni, ali ne i neočekivan udarac opoziciji je u ponedjeljak nanio Sinan Ogan, kandidat ultranacionalističkog saveza ATA koji je u prvom krugu bio treći s oko pet posto osvojenih glasova. Ogan je odlučio u drugom krugu podržati Erdogana.

I Erdogan i Kilicdaroglu nastojali su u dvije sedmice između dva izborna kruga pridobiti glasove 2,8 milijuna birača koji su podržali Ogana.

Kilicdaroglu predviđa da će se borba voditi do samog kraja. On je postigao najbolji rezultat od svih kandidata koji su do danas pokušavali poraziti Erdogana. Kilicdaroglu, 74-godišnji političar, odlučio je lupiti šakom o stol i obećao da će se Turska odmah riješiti miliona sirijskih izbjeglica.

Taj populistički potez u pokušaju da pridobije glasove nacionalista vjerojatno neće dobro sjesti njegovu biračkom tijelu. Skretanje udesno moglo bi ga stajati skupo, osobito kod birača u regijama pretežito nastanjenim Kurdima koji su masovno glasali za njega u prvom krugu.

Erdogan, s druge strane, ne mijenja svoju dobitnu formulu te se drži suverenističkih, nacionalističkih i islamističkih temelja kojima se služio u protekla dva desetljeća, a ne odustaje ni od nekih kontroverznih politika, primjerice prijateljskih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

S obzirom da je očuvao odnose s Rusijom, Erdogan je uštedio milijarde dolara na cijeni energenata, pa je isticao da je upravo svojim "uravnoteženim" pristupom prema Putinu uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu ukrajinskih žitarica preko crnomorskih luka.

Ankete pokazuju da većina Turaka podržava taj oblik autonomne i neutralne vanjske politike.

Za mnoge turske građane Erdogan je očinska figura, predstavlja stabilnost koju opozicija nije uspjela uzdrmati unatoč svim problemima s kojima se suočava sekularna, većinski muslimanska zemlja od 85 miliona ljudi. 

"Kilicdarogluov savez nije uspio uvjeriti nas u budućnost", rekao je Ogan, kako piše portal Politico.

Pokazalo se da Erdogan, koji uživa tradicionalno visoku podršku među starijim, religioznim biračima u centralnim i pretežno ruralnim dijelovima zemlje, uživa i široku podršku u gradovima na zapadu pa čak i na pretežno kurdskom istoku zemlje, gdje je Kilicdaroglu inače prevladavao. 

Čini se da će Erdogan osvojiti treći mandat u drugom izbornom krugu i početi treće desetljeće za kormilom Turske kojom će, ako pobijedi u nedjelju, upravljati do 2028. godine.