Opći je dojam da izgradnja autoceste na Koridoru Vc ne ide onom dinamikom kakvu građani očekuju. Toga je svjestan i direktor JP Autoceste Federacije BiH Elmedin Voloder. Ali s druge strane, ističe da svi u JP Autoceste čine sve što je u njihovoj moći i ovlasti kako bi se radovi na Koridoru završili do 2028. godine, kako su najavili predstavnici Vlade Federacije BiH i Evropske unije uz uvjet izgradnje tunela Prenj za šest godina. Upravo je dinamika radova, odnosno gdje se šta gradi i kada treba biti završeno, centralna tema razgovora s direktorom JP Autoceste FBiH Elmedinom Voloderom.
STAV: Dionica autoceste od Tarčina do Ivana, prema ranijim najavama, trebala bi biti puštena u promet uskoro. Kada će to biti?
VOLODER: U toku su završni radovi na izgradnji autoceste Tarčin – Ivan, činimo sve napore da pomognemo izvođaču radova da se svi radovi završe u skladu sa zahtijevanom kvalitetom, kao i tehničkom regulativom, normama i standardima. Prolongiran je ranije predviđeni rok zbog niza okolnosti prouzrokovanih nastalom globalnom krizom u svijetu i poremećaju u snabdijevanju određenih građevinskim materijala. Nadamo se da će dionica biti puštena u promet prije zime, odnosno onda kada se obavi tehnički prijem i steknu uslovi za sigurno odvijanje prometa.
Intenzivirani su radovi na mnogim dionicama autoceste na Koridoru Vc, tako da je trenutno aktivirano osam gradilišta na kojima se gradi približno četrdeset kilometara autoceste, a ukupna investicijska vrijednost tih radova je približno 1,14 milijardi KM. U narednih šest do deset mjeseci planiramo ugovaranje i početak izgradnje novih 85 kilometara, čija je procijenjena vrijednosti 2,5 milijardi KM.
Za nepune dvije godine planiramo završetak autoceste u dužini od 130 kilometara, tako da će biti u cjelini završena dionica od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča. Naredne godine završavamo i dionicu Počitelj – Zvirovići u dužini od 11,1 kilometar.
STAV: Autocesta u južnom dijelu Bosne i Hercegovine jeste i najzahtjevnija, u kojoj su fazi dionice u tom dijelu države, kada će biti završene...?
VOLODER: Rokovi na dionicama koje se grade na jugu, dionica Počitelj – Zvirovići i most Počitelj, također su prolongirani dijelom iz opravdanih razloga, a dijelom i zato što izvođači radova nisu blagovremeno planirali neophodne resurse za realizaciju projekata, kako u opremi, tako i u ljudstvu. Početkom tekuće godine održan je niz sastanaka s ciljem da se izvrši dodatni pritisak na izvođače kako bi ubrzali dinamiku radova i skratili rokove za završetak ovih dionica. Osim toga, sada smo već svjesni da značajna kašnjenja neće biti opravdana te razmatramo mogućnosti naplate “penala” i već sada ne isključujemo kao mogućnosti i raskid ugovora. (izvođači radova su “China State Construction Engineering Corporation Limited Kina” za cestu, a za most konzorcij “Azvirt Limited Liability Company Azerbejdžan”, “Sinohydro Corporation Limited Kina” i “Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. Kina”, op. a.)
Očekujemo da će se dionice Mostar jug – tunel Kvanj i Kvanj – Buna ugovoriti u tekućoj godini. Njihova dužina ukupno iznosi 14,4 kilometara. Sada je već izvjesno da će trebati najmanje dvije godine dok se sve navedene dionice ne završe i puste u promet od Mostara do Bijače, odnosno do granice s Republikom Hrvatske.
Osim navedenih dionica, u toku je izrada glavnog projekta za dio Jadransko-jonske autoceste, interregionalno čvorište Počitelj prema Trebinju u dužini od 24 kilometra.
Ključni objekt na Koridoru Vc jeste tunel Prenj dužine 10.500 metara, koji će biti jedan od dužih ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijeloj Evropi. Čak 196 firmi izrazilo je interes za ovim projektom i tenderskom dokumentacijom, a više od pedeset pitanja odnosilo se na pojašnjenja. Ovim je potvrđeno da mnoge firme žele raditi na izgradnji tunela i da je tehnički najzahtjevniji i, sa stajališta struke, jedan od najkompleksnijih objekata koji će se izvoditi na Koridoru Vc.
STAV: U kojoj su fazi projekti na sjevernom djelu autoceste?
VOLODER: Cilj nam je da sjeverni dio Koridora kroz Bosnu – od Sarajeva do Doboja – završimo do kraja 2025. godine. Trenutno u izgradnji imamo 20 kilometara prema Žepču. Vrlo brzo će biti dodijeljena dva ugovora za dionice Putnikovo brdo – Medakovo i Medakovo – Ozimice ukupne dužine 31 kilometar. U toku su pripreme za raspisivanje tendera za preostalu dionicu na sjeveru – od Ozimica do Poprikuša – i očekujemo da će u ovoj godini biti potpisan ugovor, čime bi kompletan sjeverni dio Koridora Vc do Doboja, odnosno u Federaciji BiH, bio ugovoren u ovoj godini.
STAV: Da li je novac za izgradnju kompletnog koridora Vc osiguran i je li realan rok za izgradnju, koji se u posljednje vrijeme spominje u javnosti, 2028. godina?
VOLODER: Konačno smo uspjeli zatvoriti i finansijsku konstrukciju za cijeli Koridor Vc gdje su sporazumi potpisani, dok je za dionicu Ivan – Ovčari potpisana načelna saglasnost za finansiranje 50 posto od ukupnih sredstava. Za ostatak sredstava u toku su pregovori Vlade FBiH s međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se u potpunosti završila finansijska konstrukcija finansiranja Koridora Vc.
Namjera nam je da povjerenje građana vratimo otvaranjem novih dionica i gradilišta i zato pažnju posvećujemo projektiranju, otkupu zemljišta te osiguravanju sredstava za izgradnju. Također težimo ubrzanoj izgradnji i poduzimamo sve neophodne korake kako bi se ugovoreni rokovi ispoštovali. Činjenica je da se realizacija najznačajnijeg projekta autoceste na Koridoru Vc ne odvija zadovoljavajućom dinamikom i činimo sve u našoj moći i ovlasti kako bi se radovi na Koridoru završili do 2028. godine, kako su najavili predstavnici Vlade Federacije BiH i Evropske unije uz uvjet izgradnje tunela Prenj za šest godina.
STAV: Osim autoceste, JP Autoceste FBiH na sebe su preuzele i projekte brzih cesta i općenito značajnijih projekata cestovne infrastrukture, jesu li započeti neki od tih projekata?
VOLODER: S obzirom na to da Koridor Vc ne prolazi kroz sve dijelove države, opredjeljenje Vlade Federacije i Autocesta FBiH jeste izgradnja svih cestovnih pravaca na prostoru cijele Federacije BiH kako bi omogućili ravnomjeran harmoniziran transportni sektor, usklađen i integriran u evropske transportne mreže.
Zadovoljni smo podrškom Vlade FBiH, koja je, na prijedlog Autocesta FBiH, izdvojila znatna sredstva kroz program kapitalnih ulaganja za izgradnju prioritetnih pravaca: Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH, Stolac – interregionalno čvorište Počitelj, Mostar – Široki Brijeg – RH, Nević polje – Turbe. Prvi put su postavljene brze ceste kao prioritet i nastavimo li ovom dinamikom u sljedećoj godini 40 kilometara brze ceste bit će u izgradnji.
Trenutno su u izgradnji tri projekta brzih cesta ukupne dužine 12 kilometara, a investicija u te radove iznosi 188 miliona KM.
STAV: Vaš mandat je krenuo u prilično turbulentnom periodu (slučaj tunela Hranjen, korona…), koliko ste zadovoljni urađenim poslom do sada?
VOLODER: Godinama unazad svjedočimo usporenoj gradnji Koridora Vc, najbitnijeg infrastrukturnog projekta naše zemlje i regije.
Prije mog dolaska u Autoceste mnogo se govorilo o namještanju tendera, dodjeljivanju poslova odabranim izvođačima, naknadnom značajnom povećanju cijena radova. Tenderi su obarani, čime se gubilo puno vremena, dionice su nepotrebno isjeckane, a kašnjenje skoro da je postalo praksa bez ikakve odgovornosti. Sve su to problemi koji su zatečeni i s kojima smo se suočili. Paralelno s tim aktivnostima ubrzali smo sve postojeće projekte i procedure za realizaciju planiranih dionica, a uradili smo i planiranje za narednih nekoliko godina.
STAV: Kada već govorimo o tunelu Hranjen, jesu li problemi riješeni, je li gradnja nastavljena i kada će biti završen?
VOLODER: Opredjeljenje ovog menadžmenta Autocesta i Vlade Federacije BiH jeste da tunel Hranjen, kao najvažniji objekt na strateškom pravcu Sarajevo – Goražde, treba biti završen. Ovog su ljeta nastavljeni radovi na njegovoj izgradnji. Pri kraju su pregovori oko zaduženja kod međunarodnih finansijskih institucija za završetak svih radova na tunelu Hranjen, kao i pristupnih cesta, nakon čega bi tunel bio funkcionalan i pušten u promet.
STAV: U medijima se u posljednje vrijeme spominje istraga OLAF-a. Jesu li otklonjene sumnje u pogledu dionice autoceste Buna – Kvanj, koja je predmet interesovanja OLAF-a?
VOLODER: Raniji tender, koji je pokrenut 2019. godine, za poddionicu Kvanj – Buna je poništen, a početkom augusta ove godine raspisan je ponovo i bit će proveden u najbržem mogućem zakonskom roku kako bismo što prije krenuli s radovima na toj poddionici.
Prethodni tender, koji je poništen, bio je raspisan po tzv. žutom FIDIC-u, što znači da izvođač radova istovremeno projektira i gradi, što je pojedinim firmama omogućavalo da ponudu definiraju na neodređen način kako bi moglo doći do povećanja cijene u realizaciji, na štetu JP Autoceste FBiH, odnosno štetu građana. Iskustvo Autocesta na projektima koji su trebali biti izvedeni po žutom FIDIC-u uglavnom je negativno, jer su ugovorene cijene bile znatno više prilikom realizacije, i zato smo pokrenuli promjene u procedurama kako bi mogućnost rasta troškova prilikom izgradnje sveli na minimum.
Evropska investicijska banka obavijestila je JP Autoceste FBiH da je pokrenut postupak od OLAF-a, koji se, kao neovisno tijelo, može uključiti u svaki postupak ako smatraju da ima potrebe, kako bi uradili provjere ispravnosti. U ovom slučaju OLAF se uključio zbog dužine trajanja postupka i određenih problema, zbog čega će ponovno proći kroz sve stavke, upite, prijedloge i odluke kako bi se utvrdilo da li je došlo do propusta. To je nešto što se i inače prakticira ako postupak traje neuobičajeno dugo i kada pritom postoje neslaganja između tehničke asistencije i komisije, pogotovo ako ponude ponuđača ukazuju da su rađene na vrlo sličan način, što može ukazivati na određeni dogovor ponuđača i još niz drugih nepravilnosti.
Bitno je napomenuti da nisu po prvobitnom postupku donesene odluke s pravnim djelovanjem tako da su otklonjene sve sumnje time što se raspisivanjem novog tendera sve ranije radnje neće odraziti na novi postupak. Ne možemo govoriti o detaljima, jer je postupak u toku, ali od određenih ponuđača na taj tender su stigle ponude koje su unaprijed ukazivale na promjene koje se mogu desiti u realizaciji, odnosno koje bi tokom realizacije ugovora izgledno dovele do naknadne promjene (povećanja) cijena, a na štetu investitora, odnosno JP Autoceste FBiH. Autoceste su bile dovedene u poziciju, ili da donesu odluku da se ugovor dodjeli ponuđaču iako se po njegovoj ponudi u toku evaluacije nije mogla jasno utvrditi cijenu projekta i pored detaljnih upita, ili da je odbace kao neprihvatljivu što je i učinjeno.
