Kako je otjeran „McDonald's“ iz Bosne i Hercegovine? Iako su svi, bez ikakve zadrške za oduzimanje licence, a vjerujući medijima bliskim Fahrudinu Radončiću koji su pokrenuli aferu, okrivili vlasnika licence, kompaniju „Gliese 581g“ u vlasništvu Harisa Ihtijarevića, istina ipak nije tako očigledna. Na osnovu dokumenata, iskaza na sudovima, Stav ekskluzivno donosi istraživanje o tome kako je pokopan „McDonald's“, tačnije kako je od Harisa Ihtijarevića, doslovno, otet posao. Ko sve ima svoje prste u tome, prosudite sami – od tužilaštva, sudova, banaka, bivših uposlenika, medija i njihovih vlasnika.
Ispočetka je vlasniku licence firmi „Gliese“ bilo jako teško razvijati posao s „McDonald'som“, velike investicije, krediti, dugovi, gubici..., ali iz godine u godinu posao je donosio prihode. U jednom trenutku minus je preokrenut u veliku dobit. Posao je cvjetao. Ništa nije slutilo na katastrofu. Zatim dolazi nekoliko crnih dana 2022. godine, u kojima je koordiniranom akcijom medija, banaka, Kantonalnog tužilaštva i Kantonalnog suda Sarajevo srušeno sve što je građeno godinama.
Suština priče ustvari je u poslovnom prostoru u Titovoj ulici – gdje je bio smješten restoran „McDonald's“ – a koji je ranije bio u vlasništvu firme „Bosnia hoteli i restorani“, i gdje je bio smješten „Expres restoran Bosna“. Iz dokumenata koje smo dobili može se zaključiti da postoje ozbiljne sumnje da je tu počinjen ogroman privredni kriminal. Naime, „Bosnia hoteli i restorani“ je 2008. godine uzeo tri kredita kod Raiffeisen banke, čiji je direktor tada bio Michael Muller, u ukupnom iznosu od 12 miliona maraka, dajući založno pravo Raiffeisen banci i pravo preče kupnje poslovnog prostora ako ne vrate kredit, čija je namjena adaptacija poslovnog prostora u Titovoj radi iznajmljivanja, a tim prihodom bio bi vraćen kredit. Kako je firma „Bosnia hoteli i restorani“ poslovala izuzetno loše, znali su da neće vraćati kredit. Ugovor o poslovnoj i kreditnoj saradnji nekoliko puta je izmijenjen, da bi 2008. godine Raiffeisen banka i „Bosnia hoteli i restorani“ potpisali ugovor o zakupu poslovnog prostore na period do 2028. godine uz cijenu najma od 50 maraka po kvadratu. Istim ugovorom definirano je i pravo preče kupnje po cijeni ne većoj od 4,6 miliona maraka ako „Bosnia hoteli i restorani“ ne dobiju građevinsku dozvolu za adaptaciju objekta kako bi bio spreman da prihvati zakupca, Raiffeisen banku. Zakupac, dakle banka, ima pravo preče kupovine po navedenoj cijeni. Kako građevinsku dozvolu nisu ni pokušali dobiti, ugovor je prekršen, te je na osnovu prava preče kupnje sačinjen kupoprodajni ugovor za navedeni poslovni prostor. Iz dokumenata je vidljivo da je Raiffeisen banka dio dogovorenog iznosa uplatila „Bosnia hotelima i restoranima“ na ime adaptacije poslovnog prostora u iznosu 175.000 maraka, a 4,3 miliona maraka za zatvaranje kredita kod Raiffeisen banke. S obzirom na to da ranije odobreni kredit od 4,5 miliona maraka, koji je bio osnova za sklapanje ugovora o zakupu, nikada nije uplaćen „Bosnia hotelima i restoranima“, te da je nekretninu Raiffeisen banka kupila za 4,5 miliona maraka, namirivši tom kupovinom svoja potraživanja, koja nije nikada isplatila, ali jeste uplatila 170.000 maraka za adaptaciju koja nije izvršena, jasno je o čemu je ovdje riječ.
DOGOVOR S RAIFFEISEN BANKOM
U poslovni prostor u vlasništvu Raiffeisen banke stečen na način kako je ranije opisano došao je „McDonald's“. Kompanija „Gliese“, kako smo saznali, dogovorila je zakup s tadašnjim direktorom Raiffeisen banke Michaelom Mullerom 60 maraka po kvadratu mjesečno, te je uložila približno tri miliona maraka u adaptaciju prostora. S Mullerom je tada dogovoreno da svake godine aneksom ugovora umanjuje cijena zakupa do 25 maraka po kvadratu pod uslovom da McDonald's kompletno poslovanje obavlja preko ove banke – plate radnicima, inoplaćanja, postavljanje bankomata, POS terminala itd. Sve dok je bio Muller direktor, to je funkcioniralo, banka je tolerirala i određena kašnjenja u plaćanju zakupa u vrijeme kada posao nije dobro išao, zadovoljna što naplaćuje ogromne naknade za poslovanje preko ove banke.
Na mjesto direktora 2015. godine u Raiffeisen banci dolazi Karlheinz Dobnigg. Tada firmi „Gliese“ dolazi prijeteće pismo iz banke da uplate sve zaostale obaveze. Za kratko vrijeme uplatili su banci približno 300.000 maraka, dogovorili dinamiku izmirenja ostalih potraživanja, uslove poslovanja, te umanjenje kirije kao i za vrijeme Mullera. No, direktor Dobnigg odbio je potpisati aneks sporazum.
Preko posrednika, zajedničkog poznanika, vlasniku firme „Gliese“ Harisu Ihtijareviću Karheinz Dobnigg navodno je poručio da će potpisati aneks pod uslovom da njemu lično uplati određeni iznos novca. Riječ je o 800.000 maraka. Dakle, to je ucjena i mito. Ihtijarević je odbio. Ponovo je u proljeće 2016. godine Dobnigg poslao posrednika Ihtijareviću s papirom na kojem je bio izračun koliko će uštedjeti kroz zakup i niže mjesečne anuitete ako Dobniggu uplati 800.000 KM. Svi bi bili zadovoljni i dobro prošli, osim Raiffeisen banke. Firma „Gliese“ time bi, prema Dobniggovim proračunima, uštedjela približno 400.000 KM. Posrednik je, prema našim informacijama, prenio poruku da Dobnigga ne zanima dogovor Mullera i Ihtijarevića, te poslovanje njegovih firmi, „POS terminali, zaposleni i sve usluge koje idu preko njegove banke, njemu nisu primarni, niti bitni“.
O ovim okolnostima svjedočio je sam posrednik u pisanoj izjavi koja je ovjerena kod notara, te je, kako tvrdi, 2020. godine u Beču sve ovo predočio upravi Raiffeisen Bank. Nakon što je Ihtijarević odbio da plati reket Dobniggu, Raiffeisen banka im je, prema našim informacijama, poslala uvećane račune za kiriju te je zbog toga došlo do raskida ugovora i sudskog spora između firme „Gliese“ i Raiffeisen banke.
U jesen 2022. godine u regionalno sjedište „McDonadsa“ poslani su dokumenti na osnovu kojih je Kantonalnom sudu podnesen zahtjev za privremenu mjeru zabrane korištenja imena i žiga „McDonald'sa“ i povučena licenca. Navodno su spor s Raiffeisen bankom te zajmovi između povezanih lica firmi „Gliese“ i „Modern Times“, koja je također u vlasništvu Ihtijarevića, bili razlogom za oduzimanje licence.
Sudija koji će kasnije zatvoriti „McDonald's“ u Bosni i Hercegovini donošenjem privremene mjere 30. decembra 2022. godine, koja podrazumijeva zabranu korištenja imena i žiga kompanije „McDonald's“, presudio je u korist Raiffeisen banke ne uzimajući u obzir činjenicu da je firma „Gliese“ u sam poslovni prostor, koji je bio devastiran, kako saznajemo, uložila tri miliona maraka. Nekoliko mjeseci nakon toga isti taj sudija svoju je mjeru stavio van snage, tako da je „McDonald's“ imao mogućnost ponovo otvoriti svoja vrata i nastaviti raditi. Ali kasno. Već je sve bilo uništeno. U akciji povezanih interesnih krugova čini se sve je bilo organizirano. U suštini, pravosudni napad na firmu „Gliese“ i „McDonald's BiH“, kako smo saznali, dešava se nakon što jedan uposlenik „McDonald'sa“ dobije otkaz zbog korupcije. Kako je sve bilo dobro organizirano, pokazuje podatak da je presudu u sporu s Raiffeisen bankom prije „McDonald'sa“ u Sarajevu dobila centrala „McDonald'sa“ u Beču.
STARA KRIVIČNA PRIJAVA
Ali ni to nije kraj. Iz arhive se izvlači stara krivična prijava protiv vlasnika licence „McDonald'sa“ Harisa Ihtijarevića iz 2014. godine, kada je bio predsjednik Upravnog odbora Agencije za bankarstvo FBiH. Stavlja mu se na teret 100.000 KM paušala za rad u Upravnom odboru i vođenje sjednica u ovom periodu. Krivična prijava odnosila se na to da po Zakonu o privrednim društvima ne smije u vrijeme obavljanja dužnosti u budžetskim institucijama imati vlasnički udio u drugom privrednom društvu veći od 50 posto. Na osnovu iskaza glavnog revizora Federacije BiH, Agencija za bankarstvo nije budžetski korisnik i ne podliježe tom Zakonu, pa prema tome nije bilo prepreke da obavlja dužnost u Upravnom odboru. Kako se Agencija ne finansira iz budžeta FBiH, nije mogao ni ošteti budžet. Agencija se, naime, finansira od članarine banaka. Bez obzira na to, Kantonalno tužilaštvo podiže optužnicu. Istog trenutka kada je podignuta optužnica, objavljena je u Avazu i Raportu, medijima koji su pokrenuli hajku na „McDonald's BiH“, odnosno vlasnika franšize firmu „Gliese“.
Iako je „Gliese“ uredno plaćao sve obaveze za svoje restorane, kada je krenulo rušenje „McDonald'sa“, ovi mediji bliski Fahrudinu Radončiću objavili su da za „McDonald's“ u Nedžarićima firma „Gliese“ nije plaćala račune za vodu. Istina je da ti računi nikada nisu ni dostavljeni firmi „Gliese“. Priključak vode glasio je i na „Radon Plazu“, odnosno na „Avaz“ d. o. o., i na „Gliese“. Ali firmi „Gliese“ nisu dolazili računi za vodu. Niko nije mogao objasniti gdje su nestali. Na kraju je firma „Gliese“, prema našim saznanjima, vlasništvo nad objektom u Nedžarićima morala prepustiti firmi „Avaz“ d. o. o., koja je u vlasništvu Azre Radončić, bivše supruge Fahrudina Radončića, kao kompenzaciju za nikada ispostavljene račune za vodu.
Sljedeći nivo bio je problematiziranje parcele na kojoj je bio parking na Marijin‑Dvoru koja je bila u vlasništvu Ihtijarevićeve kompanije „Modern Times“. Na toj parceli postojala je zabrana gradnje. Ta nekretnina bila je privatno vlasništvo, uvijek je bila privatna, nije bila niti državna niti pravnih lica iz Bosne i Hercegovine, nikada nije bila predmet privatizacije. Ta parcela je, kako saznajemo, bila založena kao garancija povezane firme „Gliese“ za kredite za otvaranje „McDonald'sa“, jer je „Gliese 581g“ bila tek formirana nakon dobijanja franšize, tako da je „Modern Times“ bio sudužnik. Za vrijeme medijske hajke oni koji su željeli preuzeti franšizu htjeli su oteti i ovu parcele. Mediji su tada pisali da se koristi tuđa imovina bespravno i zahtijevali da inspekcija općine Centar izađe na teren. U zapisniku inspekcije iz januara 2023. godine utvrđeno je da „Modern Times“ ne koristi tuđu imovinu i da koristi isključivo svoju imovinu shodno rješenju o parking-prostoru Kantonalnog ministarstva saobraćaja. Baš u trenutku kada je hajka bila na vrhuncu, banke proglašavaju svoja potraživanja po kreditima dospjelim i traže naplatu kredita iako je firma „Gliese“ uredno plaćala mjesečne rate. Koristeći medijski pritisak, banke su vidjele da mogu dobiti svoj dio kolača. Parcela je navodno prodana po nerealno niskoj cijeni kako bi se vratili krediti koji su proglašeni dospjelim.
Nakon što je „Gliese 581g“ prestao poslovati, Mirsad Ćatić, vlasnik zaštitarske agencije „Sec One“ i ugostitelj s više objekata slastičarni i kafića, kao i vlasnik objekta u kojem se nalazio restoran „McDonald's Drive“ Mostar, koji je iznajmljivao firmi „Gliese“, kupio je opremu, preuzeo plaćanje zakupa za objekte, redizajnirao restorane i otvorio lanac restorana brze hrane „Bash“.
U vremenu prekida ugovora „McDonald's BiH“ imao je 120 zaposlenih i izmirene sve obaveze prema davaocu franšize „McDonald's Company“. Odlaskom „McDonald'sa“ Bosna i Hercegovina je na gubitku, svaki investitor izvana dobro će promisliti hoće li doći u Bosnu i Hercegovinu ili će je zaobilaziti. Pod utjecajem banaka i raznih interesnih grupa na pravosuđe, koje je takvo kakvo jeste, uz pritisak neobjektivnih i tendencioznih medija te željom pojedinaca za otimanjem tuđega, investitorima je poslana poruka šta mogu očekivati kada ne pristanu igrati po pravilima divljeg zapada i lokalnih razbojnika. Nažalost, ovakvim odnosom bit ćemo osuđeni na „investitore“ poput Karlheinz Dobingga.
