Među najuspješnijim privatnim obrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini jesu i škole koje su ujedno i turske investicije. Jedne od njih jesu i “Maarif” škole u Sarajevu, koje pripadaju Fondaciji “Maarif”, a u našoj državi djeluju od 2018. godine.

Predstavnik “Maarif” fondacije za Balkan Yakup Gül u razgovoru za Stav ističe da Fondacija ima za cilj služiti lokalnom stanovništvu u zemljama u kojima djeluju, te odgoj vrlih generacija koje daju prioritet ljudskim moralnim vrijednostima, vode brigu o okolišu i iznad svega poštuju materijalne i moralne vrijednosti svoje zemlje. Također, cilj je i promoviranje Turske, njene kulture, tradicije, a sve s krajnjim ciljem daljnjeg jačanja veza između dvije zemlje. Danas “Maarif” škole postoje u 45 zemalja.

“'Maarif' škole u Sarajevu su prestižne škole. Povećanje broja studenata svake akademske godine potvrđuje i certifikat koji smo dobili u rekordnom roku za međunarodni IB diploma program. Desetine inspekcija i pozitivnih izvještaja potvrdili su naše napore da ovu plemenitu obrazovnu misiju izvršimo u skladu sa zakonima ove zemlje. Svoju društvenu odgovornost pokazali smo brojnim projektima, a istakli smo i aktivnosti koje smo tokom pandemije provodili u našoj laboratoriji. U saradnji s TIKA-om proizveli smo preko pet hiljada boca dezinficijensa za ruke i posebno pripremili stotine maski te ih podijelili našim studentima i drugim obrazovnim ustanovama u Kantonu Sarajevo”, kaže  Gül, ističući da su na samom početku imali za cilj da uposle državljane BiH, te da je vladalo veliko interesiranje i da je obavljeno više stotina intervjua.

“U skladu s ovim sastancima, u našoj porodici 'Maarif' dobili smo 87 stručnjaka i zaposlenih s visokim obrazovnim vrijednostima. Znali smo da bismo s takvim učiteljima i ostalim osobljem mogli postati magnetsko polje koje će privući buduće generacije i ponuditi im najbolje obrazovanje. Čim su naši prvi učenici ušli na školsku kapiju, bili smo jako uzbuđeni te smo našim nevidljivim krilima letjeli od radosti. Zajedno smo doživjeli let koji se svake godine produžava”, kaže  Gül.

Govoreći da od otvaranja škola bilježi stalni porast broja učenika, Gül ističe da su ove godine otvorili i dva odjeljenja prvog razreda u osnovnoj školi, te da trenutno imaju 360 učenika. U stalnoj su komunikaciji s institucijama i organizacijama s kojima mogu uspostaviti pozitivnu saradnju koja će omogućiti obostranu korist u cilju bolje promocije škole i Fondacije.

“Veliko interesovanje za vrtić 'Maarif', koje raste iz dana u dan, potvrđuje kvalitetu našeg vrtića. Odgajateljicama vrtića u sarajevskim školama 'Maarif' dodijeljeno je posebno priznanje švicarskog 'Caritasa' za njihov paralelni zajednički rad s direktorom škole i pedagozima. Kao primjer najbolje prakse u području predškolskog odgoja, knjigu Aktivnosti za djecu predškolskog uzrasta, djelo našeg 'Maarif' vrtića, objavio je švicarski 'Caritas'. Naše osoblje predškolskog obrazovanja dalo je značajan doprinos obrazovanju uz pedagošku i psihološku podršku usmjerenu na olakšavanje boravka djece predškolske dobi kod kuće tokom pojačanih epidemioloških mjera”, govori Gül.

“Maarif” fondacija provodi aktivnosti u svim područjima obrazovanja, od vrtića do posljednje godine srednje škole. Prema riječima Güla, “Maarif” nije samo mjesto za njihove učenike već i za roditelje, tako što u Centru postoje radionice i za roditelje učenika, pa za “Maarif” kaže da je školski centar u kojem se ljudi od 1. do 77. godine obrazuju na jednom mjestu.

“'Maarif' je ove godine u svoju široku paletu programa dodao i IB program školovanja. Ponosno možemo reći da je 'Maarif' prva privatna škola u Kantonu Sarajevo koja nudi ovaj program. IB program je izvršavanje nastavnog plana i programa učenika koji žele da univerzitetsko obrazovanje nastave u nekoj drugoj zemlji, u zajedničkom i univerzalnom okviru. To je program koji prima studente iz cijelog svijeta u okvire IB programa. Međunarodni program mature (IB) održava se u našim 3. i 4. razredima srednje škole. Ove smo godine otvorili prvi razred i naše lekcije se održavaju sa stručnjacima iz svojih područja. Naši nastavnici, koji će predavati u okviru ovog programa, moraju imati certifikat o nastavi IB, a program omogućava studentima da produktivno provode svoje vrijeme, razvijaju odgovarajuće metode i tehnike, te vještine istraživanja i pisanja. IB program pomaže učenicima da razviju odgovornost prema svojoj školi, zajednici i okolini”, pojašnjava Gül, dodajući da su savremene metode, savremena oprema, kvalitetno stručno osoblje, prirodna grupa predmeta na engleskom jeziku, privlačne i korisne vannastavne aktivnosti, klubovi i zdrava ishrana samo dio njihove obrazovne priče.

Također, sigurnost učenika u prekrasnom prirodnom okruženju “Maarif” kampusa donosi zadovoljstvo njihovim roditeljima jer je, kako kaže Gül, kampus i okruženje mjesto gdje će se bar privremeno riješiti svakodnevnog stresa.

Trenutno je glavni cilj da “Maarif” kampus u Sarajevu popuni svoje kapacitete, a zatim planiraju otvaranje škola i u drugim gradovima. Vjeruju da u budućnosti kampus u Sarajevu neće biti dovoljan za sve studente koji će željeti biti dio porodice “Maarif”, a u planovima je otvaranje škola u Tuzli, Zenici i Mostaru. Gül ističe da za nova otvaranja već traju pripreme, a da se nadaju da će u tim gradovima početi s radom u akademskoj godini 2022/2023.

Prema riječima Güla, turske institucije u BiH imaju sposobnost zajedničkog djelovanja, te je tako Turska predstavljena na najvišem nivou u oblasti kulture, obrazovanja i opštih ulaganja, a u čemu imaju i podršku lokalnih uprava. “Broj škola koje je Fondacija 'Maarif' preuzela od FETO-a povećan je na 220 u 19 zemalja, a ukupan broj škola se povećao na 363 s novootvorenim. Broj učenika u 45 zemalja u kojima Fondacija obavlja obrazovne aktivnosti dostigao je 42 hiljade. 'Maarif' i dalje održava kontakte s 37 zemalja radi prijenosa škola povezanih s FETO-om. Turska se odlučno bori protiv terorističke organizacije FETO u cijelom svijetu. Među tim zemljama je i Bosna i Hercegovina. Mislim da smo uspješni u toj borbi, ali to nije dovoljno. Zbog toga moramo više raditi i učiniti sve što je potrebno u ovoj borbi”, kaže Gül.

Fondacija za razvoj obrazovanja Sarajevo (“Sedef”) je osnovana 2001. godine s ciljem stvaranja akademskih, pravnih i materijalnih temelja za unapređenje obrazovanja u BiH. Predsjednik Fondacije i počasni konzul BiH u turskom gradu Kocaeli Hasan Topaloğlu naglašava da je ključni cilj bio zaokružiti cjelokupni proces obrazovanja od predškolskog nivoa do doktorskog studija, pa se iz ove perspektive može reći da su uspjeli. Također, težnja osnivača Fondacije je bila da se kroz kvalitetno obrazovanje izgrade mostovi i ojačaju veze između BiH i Turske, što se pokazalo uspješnim.

“Potrebno je naglasiti da je Fondacija registrovana u Bosni i Hercegovini i djeluje isključivo na prostoru BiH kao vakuf s osnivačima porijeklom iz Turske. 2004. godine počinje s radom Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a iste godine Fondacija kupuje zemljište koje se prostire na 73.000 m2 na Ilidži, gdje se 2011, izgradnjom potrebne infrastrukture na 1/3 prostora, smješta Univerzitet. 2014. godine Fondacija preuzima osnivačka prava nad Prvom privatnom osnovnom 'Isa-beg Ishaković', a 2016. godine otvara i predškolsku ustanovu 'KID IUS', smještenu na kampusu Univerziteta. Kako bi zaokružila obrazovni proces, Fondacija osniva i Internacionalnu gimnaziju 'Sedef' 2017. godine. Također, u sklopu Fondacije, od 2011. godine djeluje i uslužna kompanija 'Sedef Bosnia' d. o. o., koja svoje usluge pruža studentima i osoblju kroz vođenja studentskog doma, restorana i kafeterija”, kaže Topaloğlu.

Kada su u pitanju osnovna i srednja škola koje djeluju pri Fondaciji “Sedef”, Topaloğlu ističe da je PPOŠ “Isa-beg Ishaković” osnovana 1996. godine, a od 2014. godine škola djeluje u sklopu Fondacije. Ova škola raspolaže s tri zgrade u kojima se nalaze učionice opremljene pametnim tablama, STEM laboratorija, sala za tjelesni i zdravstveni odgoj, biblioteka, čitaonica, kuhinja, trpezarija i igraonica. “Škola nudi dva nastavna plana i programa, i to kantonalni (na bosanskom jeziku) i Cambridge Assessment International Education program (na bosanskom i engleskom jeziku). Također, učenici uče 4 strana jezika, od kojih su engleski i turski obavezni, a njemački i arapski fakultativni. Odjeljenja se sastoje od maksimalno 20 učenika, što omogućava nastavnicima da posvete posebnu pažnju svakom učeniku i individualno pristupe njihovom radu i ličnostima. Od momenta preuzimanja škole od Fondacije za razvoj i obrazovanje Sarajevo (SEDEF), škola svake godine bilježi porast broja upisanih učenika, što samim tim znači i da je interesovanje za školu veliko jer škola ima zaista dugu tradiciju koju su roditelji prepoznali”, pojašnjava Topaloğlu.

Govoreći o Internacionalnoj gimnaziji “Sedef”, koju je 2017. godine također osnovala pomenuta Fondacija, Topaloğlu naglašava da ova škola nudi inovativne metode usvajanja znanja s naglaskom na akademsko učenje. Učionice i prostorije za učenje su savremeno opremljene, a prednost se daje usvajanju praktičnog znanja uz mentorstvo stručnog osoblja. Škola je dio Cambridge međunarodnih škola i kombinira zahtjeve internacionalnog i lokalnog nastavnog plana.

Prema riječima predsjednika Fondacije Topaloğlua, cilj škole jeste obrazovanje samostalnih pojedinaca koji kritički razmišljaju, pokreću inovacije i pozitivne promjene u društvu. U toku četverogodišnjeg školovanja učenici imaju priliku da, osim obaveznih predmeta, izučavaju i predmete iz sljedećih oblasti: društvene nauke, umjetnost i tehnologija, informacijske i komunikacijske tehnologije. Nakon položenih završnih ispita preporučene skupine Cambridge predmeta, učenici mogu steći AICE diplomu, koja im dalje olakšava put ka sljedećoj stepenici u obrazovanju koje žele. Ove godine izašla je prva generacija maturanata Internacionalne gimnazije “Sedef”, od kojih se većina upisala na IUS.

Spominjući ukupna ulaganja do sada, Topaloğlu ističe da je “Sedef” fondacija do sada u Bosni i Hercegovini uložila oko 30 miliona eura.

“Planovi u budućnosti se prvashodno odnose na daljnje ulaganje u kvalitetu i povećanje kvantiteta polaznika svih obrazovnih ustanova koje djeluju unutar Fondacije. Kao što je prethodno istaknuto, preostaju dalja ulaganja i izgradnja 2/3 kampusne infrastrukture shodno budućim potrebama. Jedna od prvih takvih aktivnosti će biti izgradnja objekata za osnovnu i srednju školu koje su trenutno smještene u iznajmljenim prostorijama, te na taj način dugoročno riješiti njihov smještaj”, kaže Topaloğlu.

Jedan od prvih privatnih univerziteta u Sarajevu jeste i Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS), koji je jedini fondacijski univerzitet u BiH i kao takav se razlikuje od ostalih privatnih visokoškolskih ustanova jer djeluje kao neprofitna institucija s misijom pružanja kvalitetnog obrazovanja svojim studentima i jačanja bh. društva kroz bogat program stipendiranja nadarenih učenika. IUS promovira nauku, umjetnost i tehnologiju, obrazuje slobodoumne i angažirane individue širokih shvatanja koje su spremne na promjene i napredovanje. 

Rektor IUS-a Ahmet Yıldırım ističe da uspješnost IUS-ovih diplomanata, ne samo kroz nastavak njihovog akademskog puta na renomiranim univerzitetima širom svijeta nego i kod poslodavaca kod kojih su našli zaposlenje, potvrđuje da kontinuirano ulaganje u kvalitet nedvojbeno donosi dobre rezultate. Također, šarolika struktura studenata drugačijeg kulturološkog porijekla i ekonomskog statusa kreira zdravu atmosferu tolerancije i jednakosti. Fleksibilan i interaktivan nastavni plan i program koji promoviraju visokokvalificirani, stručni i stalno zaposleni akademski kadar koji dolazi iz preko 15 država doprinosi kontinuiranom radu na poboljšanju kulture kvaliteta i internacionalizaciji visokog obrazovanja.

“IUS trenutno pohađa više od 1.800 studenata iz svih krajeva svijeta. Iako su najbrojniji studenti iz BiH i Turske, internacionalna mreža studenata se proteže od SAD-a, Kanade, Bolivije, Velike Britanije, Njemačke, Luksemburga, Nigerije, Čada, Libije pa sve do Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kine, Vijetnama i Australije. Tu treba dodati i stalni priliv studenata kroz 'Erasmus+' program razmjene, gdje prednjače studenti iz Francuske, Španije i Poljske. Ono što studenti ističu kao najveću prednost IUS-a jeste međunarodno okruženje i sposobnost prilagođavanja institucije datim okolnostima kao što je bio slučaj s Covid-19 pandemijom i potrebom za prelazak na online nastavu. IUS je veoma uspješno prebrodio ovu poteškoću i u roku od dvije sedmice prebacio svu nastavu online, te je usavršio primjenom 'Cisco Webex' platforme, koja je omogućila studentima da tri semestra nesmetano prate nastavu i polažu ispite, a da pri tome ne gube na kvalitetu studija.

Također, stalna dostupnost akademskog i administrativnog osoblja za sve potrebe studenata i njihov prijateljski odnos je jedna od najistaknutijih pohvala IUS-u. Tu treba i dodati i podatak da je prisustvo nastavi obavezno za sve studente IUS-a, što, iako im u početku stvara nelagodu, studenti vrlo brzo počinju cijeniti i isticati kao prednost jer se stvara kontinuitet u radu i učenju i doprinosi kvalitetnijem usvajanju znanja”, kaže Yıldırım, dodajući da se neke od kritika koje se mogu čuti odnose na visoke standarde i kriterije studija koji su postavljeni na IUS-u. Pojašnjava da studenti s vremenom postaju svjesni da samo redovnim i marljivim trudom i radom mogu postići dobre rezultate i da ni jedan drugi faktor ne može utjecati na njihove ocjene. Tu je još i činjenica da je na IUS-u ograničen broj predmeta koji se mogu prijaviti u jednom semestru, što neki studenti zamjeraju jer ne mogu završiti studij prijevremeno.

Budući studenti IUS-a mogu se opredijeliti za studij na jednom od pet fakulteta: Fakultet prirodnih i tehničkih nauka, Fakultet umjetnosti i društvenih nauka, Fakultet menadžmenta i javne uprave, Pravni fakultet i Edukacijski fakultet. “Nastava se odvija na engleskom jeziku na sva tri studijska ciklusa. U slučaju da studenti nemaju dovoljno znanja za pohađanje nastave, tu je i Škola engleskog jezika, koja intenzivnim tempom priprema buduće studente. Sistem rada na Univerzitetu je usmjeren na afirmaciju studenta, što kroz nastavne, tako i vannastavne aktivnosti. Iz toga proizlazi pozitivna atmosfera koja studente motiviše da uzmu učešće u brojnim studentskim klubovima: odbojka, košarka, planinarenje, humanitarni rad, model rada UN-a, kao i studentskim asocijacijama (psihologija, vizualna umjetnost, arhitektura itd.). Studentski aktivizam se ogleda i kroz njihovo učešće u radu Studentskog parlamenta, organizaciji i radu na konferencijama i panelima, volontiranjem na raznim događajima, što se nagrađuje prilikom njihove prijave za 'Erasmus+' program studentske razmjene”, govori rektor ovoga Univerziteta.

Ističući da na IUS-u djeluje Studentski centar, kao jedna od administrativnih jedinica Univerziteta zadužena za praćenje aktivnosti bivših studenata i održavanja veze između IUS-a i njegovih alumnista, rektor Yıldırım naglašava da se kroz uspješne priče koje Centar redovno objavljuje može zaključiti da su bivši studenti IUS-u postali priznati akademski građani. “Mnogi su nastavili studije na prestižnim univerzitetima širom svijeta. To im je omogućila IUS-ova međunarodno priznata diploma, savršeno poznavanje engleskog jezika, iskustvo studija u međunarodnom okruženju, kao i mreža kontakata koju su stvorili prilikom programa razmjene na partnerskim univerzitetima. Drugi su pak po završetku studija našli zaposlenje u svojoj profesiji u velikim globalnim kompanijama ili su pokrenuli vlastite kompanije i start-upe. Ono što većina IUS alumnista ističe jeste činjenica da im je studij na IUS-u ne samo dao teoretsko znanje već ih je osposobio vještinama neophodnim za savremeno tržište rada. Kroz obaveznu praksu koju su odradili tokom studija, svi studenti su već imali dodira za zahtjevima poslovnog svijeta i bili su pripremljeni za izazove s kojima su se susreli”, kaže Yıldırım.

U najnovijem izvještaju Webometricsa objavljenom u julu 2021. godine, Internacionalni univerzitet u Sarajevu zabilježio je napredak na listi najboljih svjetskih univerziteta. Prema izvještaju, IUS je zadržao svoju poziciju najboljeg privatnog univerziteta i trećeg najboljeg univerziteta od 48 bh. univerziteta koje je Webometrics obuhvatio u svom izvještaju. Nadalje, IUS se popeo na ljestvici i u odnosu na januar 2021, te zauzima 1101. mjesto, među 5.729 evropskih univerziteta. Kada je u pitanju rangiranje svjetskih univerziteta u istom periodu, IUS se također pomakao na listi i sada je 3342. univerzitet u svijetu (od 11.987 svjetskih univerziteta). Već dugi niz godina IUS kontinuirano održava visoku poziciju na ovom prestižnom web-portalu za rangiranje univerziteta u svijetu. Ovo potvrđuje misiju i viziju IUS-a da teži izvrsnosti u pružanju najboljih uvjeta za učenje i istraživanje u svim područjima obrazovne djelatnosti. 

Govoreći o ciljevima u budućnosti, rektor Yıldırım kaže da im je ključni cilj prepoznavanje IUS-a kao najboljeg univerziteta u Bosni i Hercegovini i regiji, koji služi kao primjer univerziteta koji spaja liberalno obrazovanje, temeljno znanje s praktičnom naobrazbom, te ima utjecaj na društvene i svjetske tokove. “Kako bi ostvario navedeni cilj, Univerzitet će težiti da zadrži visoku kompetentnost unutar svake osnovne akademske grupe, izgraditi veću povezanost među akademskim jedinicama uspostavom novih veza, struktura koje prevazilaze okvire uz ostvarenje veće produktivnosti, povećati broj i kvalitet fakultetskog osoblja tako što će Univerzitet prihvatiti višegodišnji plan upošljavanja, te dati prednost stalnim uposlenicima i novim doktorandima, “novim nadama” na svakom programu, implementirati strateški fokusirano, isplativo poboljšanje infrastrukture, kreirati bolju bazu podataka, kriterije, procedure za evaluaciju i praćenje kvaliteta, ostvariti strateški fokusirane promjene kako bi se poboljšali organizacioni procesi i strukture koje upravljaju, određuju i nadgledaju resurse koji su bitni za ispunjenje akademske misije Univerziteta, unaprijediti politiku prijema studenata kako bi se privukao veći broj najboljih i najmarljivijih studenata”, pojašnjava Yıldırım.

Dosadašnji rad i ulaganje u ideju IUS-a mjeri se u milionima maraka, a realizirano je kroz otvaranje prostranog i sadržajnog kampusa, izgradnju objekata i dvije moderne univerzitetske zgrade, biblioteke, savremenog istraživačkog centra, dva komforna studentska doma, kao i kroz kontinuirano razvijanje IUS kapaciteta, što uključuje i ulaganje u IT opremu, poput pametnih tabli i “Cisco Webex” platforme za učenje na daljinu. IUS također ulaže i značajna sredstva i u otvaranje novih radnih mjesta i stalno zapošljavanje lokalnog i stranog osoblja. Potrebno je naglasiti da je Fondacija za razvoj i obrazovanje Sarajevo (“Sedef”), kojoj pripada i IUS, zaokružila kompletan obrazovni proces kroz otvaranje vrtića, osnovne i srednje škole.

S obzirom na to da je poznato da na području Sarajeva djeluje i univerzitet za koji se tvrdi da je povezan s terorističkom organizacijom FETO, nakon pokušaja državnog udara u Turskoj, na početku je bilo manjeg interesa za transfer studenata, ali je IUS, kako kaže Yıldırım, djelovao oprezno i poduzeo potrebne mjere. Prilikom detaljne evaluacije, koja se radila preko Komisije za transfer studenata, samo je bosanskim studentima dozvoljen transfer nakon pokušaja državnog udara.

Također, u prostorijama IUS-a nedavno je otvoren i sofisticirani studio i profesionalna redakcija “Sedef” medija centra, koji djeluju pod pokroviteljstvom Fondacije za razvoj i obrazovanje Sarajevo (“Sedef”), a koji će nastojati da, pored prenosa aktuelnih vijesti, producira i emitira dokumentarne i kratke filmove, te različite promotivne videe i reklame. Pod sloganom “Novi mediji na Balkanu” Centar će turskoj javnosti prenositi vijesti s područja Balkana putem web-stranice na turskom jeziku “balkannews.com.tr”, a gledateljima i čitateljima u BiH vijesti iz Turske putem stranice na bosanskom jeziku “balkannews.ba”.