Građani su na izborima birali članove Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, te zastupnike za Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (dva doma - Vijeće građana i Vijeće općina).

Od 3.033.921, što je bio ukupan broj registriranih glasača, na izbore je izašlo prosječno 77,83 posto. Od toga, 74,4 posto birača glasalo je za članove Predsjedništva, a za Vijeće općina i Vijeće građana (dva doma Skupštine) glasalo je njih 81,6, odnosno 77,5 posto.

Pobjedu na izborima odnijele su tzv. nacionalne stranke - Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica, koje su nakon izbora postigle dogovor i formirale vlast u Republici.

Na listama za članove Predsjedništva trebalo je izabrati sedam članova - po dva iz reda Srba, Hrvata i Muslimana i jedan iz reda ostalih. Birači su imali mogućnost da se opredijele za jednog ili svih sedam kandidata, te je jedino za ovu listu na izborima u SR Bosni i Hercegovini 1990. godine ostavljena mogućnost da se birač opredijeli za više od jednog kandidata

Članovi Predsjedništva su postali Alija Izetbegović, Fikret Abdić, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić, Franjo Boras i Ejup Ganić. Dogovorom u SDA predsjednik Predsjedništva postaje Alija Izetbegović sa osvojenih 879.266 glasova, umjesto Fikreta Abdića, koji je dobio 1.045.539 glasova.

Na čelo Vlade izabran je Jure Pelivan iz HDZ-a BiH. Od 22 ministarska mjesta u Vladi SRBiH 10 je pripalo SDA, sedam SDS-u i pet HDZ-u.

Izbor 240 zastupnika u oba doma Skupštine SRBiH morao je održavati zastupljenost svih naroda u BiH prema popisu iz 1981. godine. Za predsjednika Skupštine izabran je Momčilo Krajišnik iz SDS-a, za potpredsjednika Mariofil Ljubić iz HDZ-a, a SDA je dala generalnog sekretara, to je bio Avdo Čampara, dok su na čelo parlamentarnih domova, odnosno Vijeća građana i Vijeća opština izabrani dr. Abdulah Konjicija (SDA) i Petko Čančar (SDS). SDA, SDS i HDZ osvojile su 84 posto skupštinskih mandata.

Za Vijeće građana birano je 130 predstavnika. Izabrana su 43 predstavnika iz SDA, 34 iz SDS, 21 iz HDZBIH, 15 iz Saveza komunista BIH, 12 iz Saveza reformskih snaga Jugoslavije, Liberalno demokratska stranka BiH dva, te po jedan Demokratska socijalistička stranka BiH i Muslimansko bošnjačka organizacija.

Za Vijeće općina birano je 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu u republici. SDA je imala 43, SDS 38 i HDZ 23 mandata. Pored njih četiri mandata dobio je SKBiH, te po jedan mandat Savez reformskih snaga Jugoslavije i Srpski pokret obnove.

Novembarska pobjeda SDA, SDS-a i HDZ-a BiH označila je kraj socijalističkog poretka u BiH. Reformisti su doživjeli težak poraz, a SKBiH je kao jedna od republičkih organizacija SKJ doživjela najveći poraz u Jugoslaviji. SDA, SDS i HDZ stvaraju koaliciju koja će postojati do početka rata u BiH.

Zanimljivo je i da u zvaničnim monografijama o Parlamentu BiH nigdje se ne pominju članovi prvog saziva Skupštine nakon višestranačkih izbora. Do imena se može doći tek iz požutjelih novina iz tog vremena.

Izvor: Faktor