Dok je pažnja svijeta usmjerena na strašne ratove u Ukrajini i Gazi, vrlo ozbiljni sukobi odvijaju se u velikom dijelu Afrike. Gledajući kartu, zona turbulencije je poput obrnutog trokuta, s osnovnom stranom na osi Sahela i vrhom u Demokratskoj Republici Kongo. Ovi sukobi štete životima desetaka miliona građana, uzrokujući smrt, glad i masovno raseljavanje. To su krize u kojima se unutarnje napetosti isprepliću s pulsevima međunarodnih interesa.
Zapadni Sahel je regija-bure baruta. Potresena višestrukim državnim udarima posljednjih godina, ovo područje trpi pogoršanje sigurnosne situacije, koja je već i do sada bila užasna. Vojna hunta koja vlada u Burkini Faso, Maliju i Nigeru nemilosrdno se bori za povrat teritorija pod kontrolom džihadista i drugih naoružanih grupa. U tom kontekstu, regija je postala epicentar globalnog terorizma u 2023. godini, prema Globalnom indeksu terorizma koji objavljuje Institut za ekonomiju i mir.
Nasilje se ne odnosi samo na Burkinu Faso, Mali i Niger. Prije nekoliko dana objavljena je viejst o otmici od strane džihadista i drugih naoružanih grupa oko 500 žena i djece u Nigeriji.
Istodobno, regija je svjedok važnog geopolitičkog pomaka. Nigerska vojna hunta pokazuje znakove da želi oponašati Mali i Burkinu Faso i pasti u zagrljaj Rusije u pogledu sigurnosti, koju na tom području predstavlja Grupa Wagner. Konkretno, Niger je imao sporazum o sigurnosnoj saradnji sa Sjedinjenim Državama, kojeg se odrekao. Ovaj neuspjeh za Washington pridodaje se teškom udarcu koji je pretrpjela Francuska, koja se morala povući nakon nekoliko godina vojne prisutnosti u regiji, sarađujući s prethodnim lokalnim vlastima u neuspješnom pokušaju stabilizacije područja. Zapadni interesi su u jasnom povlačenju u Zapadnom Sahelu.
Nadalje, ove tri zemlje su također rasprsnule strukturu regionalne suradnje, svojim povlačenjem iz Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (Cedeao) i formiranjem alternativnog bloka.
Raspad Malija, Nigera i Burkine Faso s njihovim susjedima dinamizira pola stoljeća afričke integracije U ovom regionalnom kontekstu, Senegal, važna zemlja u okviru odnosa Evrope sa zapadnom Afrikom, ove nedjelje je izašla na predsjedničke izbore obilježene uznemirujućim unutarnjim napetostima.
Na istočnoj padini Sahela, Sudan proživljava užasan sukob koji uzrokuje brutalnu ljudsku patnju, s milionima raseljenih ljudi. San o demokratskoj tranziciji nakon pada diktatora Omara al Bashira slomljen je noćnom morom trenutnog sukoba između različitih vojnih grupa, s jedne strane vojske, s druge strane korpusa Snaga za brzu podršku, sa svojim pristašama.
Oko 40% stanovništva zemlje, koja ukupno broji oko 45 miliona stanovnika, suočava se s glađu. Oko osam miliona ljudi interno je raseljeno ili su izbjeglice u susjednim zemljama. Ovaj sukob ima i međunarodne posljedice. Stručnjaci vjeruju da Snage za brzu podršku imaju podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i simpatije Etiopije i Čada, dok vojsku podupiru Egipat i Iran.
Istočni dio Demokratske Republike Kongo je područje bogato resursima, od kojih su neki strateški važni za tehnološke revolucije koje svijet doživljava, digitalne i zelene, te druge od tradicionalnog interesa, poput zlata. Novine Financial Times izvijestile su prošle sedmice o vrlo alarmantnom intenziviranju borbi između pobunjenika iz grupe M23 i vladinih snaga u pokrajini Sjeverni Kivu, a predstavnici UN-a definirali su situaciju kao "uistinu katastrofalnu".
Zanimljivo je primijetiti da, osim sukoba u Sjevernom Kivuu, EU i SAD pokušavaju promovirati željezničku vezu između Konga i angolske obale, što predstavlja pokušaj povratka izgubljenog terena u regiji u korist Kine.
