Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić, kao i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić reagirali su na postavljanje plinovodnih cijevi ispod korita Save u Bosanskom Brodu, nazvavši taj čin udarom na suverenitet Bosne i Hercegovine. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine također je zatražilo od Granične policije BiH da dostavi informacije i saznanja o ovom činu. Također su pozvali Republiku Hrvatsku da obustavi radove.

Naime, nije sporan gasovod, nego je sporna procedura. Gasifikacija Rafinerije nafte “Brod” radi se po sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike srpske, ali Republika srpska kao bosanskohercegovački entitet nije subjekt međunarodnog prava i ne može zaključivati međudržavne sporazume. Taj sporazum trebalo je potpisati Predsjedništvo BiH, a ratificirati Parlamentarna skupština BiH. S obzirom na to da ova procedura nije ispoštovana, Granična policija, kojoj je zadatak da štiti granicu, morala je spriječiti radnike iz Hrvatske da postavljaju cijevi. A nije. I kako bi kada je hrvatski državljanin Zoran Galić direktor Granične policije?!

ŠTETA ZA DOMAĆE GASNO TRŽIŠTE

Ono što je zanimljivo u cijeloj ovoj priči jesu kompanije koje grade gasovod i za čije potrebe se gradi. Naime, Rafinerija nafte u vlasništvu je ruske kompanije “Zarubežnjeft”, dok je za izgradnju gasovoda i snabdijevanje gasom zadužena hrvatska kompanija “Crodux Plin”, u vlasništvu umirovljenog hrvatskog generala Ivana Čermaka.

Osim što je sporna sama procedura i što ovaj čin predstavlja ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, nanesena je i nepopravljiva šteta gasnom tržištu Bosne i Hercegovine. “BH Gas” upozoravao je još prije četiri godine da se ovim aktivnostima dvije privatne kompanije ugrožava sjeverna interkonekcija, spajanje bosanskohercegovačke gasne mreže na hrvatski gasni sistem upravo u Bosanskom Brodu. Sjeverna interkonekcija ušla je u sve razvojne projekte kako Energetske zajednice tako i Evrope, a to je projekt gasovoda Brod – Doboj – Zenica.

Još prije rata urađen je glavni projekt za ovaj gasovod, čak je bio kupljen i dio cijevi za taj projekt, jer je tadašnja iskoristivost gasovoda Zvornik – Sarajevo bila gotovo stopostotna i otvorila se potreba za novim gasovodom.

“Nakon rata, uporno se pokušavalo aktivirati ovu sjevernu interkonekciju. Republika srpska to je odbijala sve ove godine i na kraju smo došli do ovoga čina, koji faktički znači izgradnju gasovoda samo za snabdijevanja Rafinerije, potrebe čitavog tog pravca koji je izuzetno potentan iz aspekta potrošnje gasa potpuno su zanemarene. To što Rafinerija radi nije dobro”, kazali su nam u “BH Gasu”.

Dok u ovom slučaju imamo prelazak državne granice bez ičije dozvole, podrivanje suvereniteta države, “BH Gas” napravio je sporazum o južnoj interkonekciji i poslao ga Vijeću ministara BiH, a tiče se potpisivanja međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o južnoj interkonekciji.

Izgradnjom gasovoda samo za potrebe Rafinerije faktički se ubija sjeverna interkonekcija jer je Rafinerija trebala biti motor te interkonekcije, ovako se samo rješavaju potrebe Rafinerije, a razvoj transportnih pravaca dovodi u ćorsokak, barem što se tiče sjevera.

Federacija Bosne i Hercegovine uvijek je zagovarala, na osnovu prijeratnih planova, da se plin dovede iz Broda do Zenice zbog potencijala tržišta, s odvojcima prema Banjoj Luci i Modriči. Republika Hrvatska došla je s promjerima cijevi do Broda koji omogućavaju izgradnju gasovoda i preuzimanje gasa u dovoljnim količinama sa sjevera prema Zenici. Te stvari bile bi kompatibilne.

Međutim, Republika srpska o tržištu gasa razmišlja na potpuno drugačiji način. Uradili su ovo snabdijevanje Rafinerije zato što im treba, a sjeverna interkonekcija nije im bila prihvatljiva jer nisu htjeli snabdijevanje preko Hrvatske nego preko Srbije.

“Sada se postavlja pitanje: Pa kako može samo za Rafineriju iz Hrvatske, a ne može sjeverna interkonekcija također iz Hrvatske? To su besmisleni razlozi. Ovo nije distributivna cijev što je položeno ispod korita Save, ovo je gasovodna cijev koja može snabdijevati sve potrošače od Broda do Doboja, a ona završava u Rafineriji. S druge strane, kako bi ubili u osnovi sjevernu interkonekciju, kažu – mi želimo gasovod iz pravca Srbije, to je Rača – Bijeljina – Banja Luka – Novi. Dakle, umjesto kraćim putem, oni hoće dužim, taj gasovod je dug više od 400 kilometara, a ovdje imate preko rijeke Save interkonekciju bukvalno na dva kilometra. Znači, razlozi su nestvarni”, kažu u “BH Gasu”.

Cijev koja je prije nekoliko dana položena ispod korita Save vlasništvo je “Croduxa” i Rafinerije i to je sada privatni gasovod.

PLANOVI NA NIVOU NAUČNE FANTASTIKE

“Sve vrijeme smo predlagali RS-u da naše transportne kompanije naprave gasovod, nije problem koja će ga kompanija praviti, samo neka napravi do Doboja, mi ćemo od Doboja napraviti do Zenice. Umjesto toga, sada dvije privatne kompanije prave mali gasovod koji završava u Rafineriji. Niko ne osporava Rafineriji da ima gas, daleko od toga, ali to je urušavanje suvereniteta jedne zemlje”, objašnjavaju u “BH Gasu”.

Ruski gas doći će i u Rafineriju kao što bi dolazio i na sjevernoj interkonekciji, kojom smo mogli pokriti kompletno tržište Bosne i Hercegovine. No, očigledno je da RS želi taj mali separat, ali i dalje ostaje težnja izgradnje odvojka s turskog toka iz Srbije, od Batajnice prema granici Bosne i Hercegovine (100 km) i od Rače dalje do Banje Luke i Bosanskog Novog. Isplativost tog gasovoda teško da iko može dokazati, posebno ako se uzme u obzir gustina naseljenosti. Od Bijeljine i Brčkog pa do Banje Luke vrlo je malo naseljenih mjesta, a projekt bi trebao koštati minimalno pola milijarde maraka.

Projekt za taj gasovod, naravno, još nije urađen, sve je još samo na ideji i nekoj studiji izvodivosti. Da bi to opravdali, u Republici srpskoj su u karte ucrtali tri termoelektrane na gas na 300 kilometara gasovoda, što je nestvarna priča. S druge strane, u Srbiji se sada završava termoelektrana toplana pod kontrolom “Gazproma” u Pančevu, a Srbija želi još dvije elektrane na gas u tom rejonu. Dakle, u radijusu od 500 kilometara trebalo bi biti šest elektrana na gas. To je ipak priča na nivou naučne fantastike.

S druge strane, gasovod od Bosanskog Broda prema Doboju i Zenici već ima potrošače, Rafinerija je mogla odmah trošiti taj gas, linija prema Zenici jedna je od potentnijih u Bosni i Hercegovini, na tom relativno malom prostoru ima sve što je potrebno za razvoj tržišta gasa.

Čak je i Hrvatska bila zainteresirana za sjevernu interkonekciju, odnosno hrvatska kompanija za razvoj gasnih sistema “Plinacro”. Potpisan je i memorandum o sjevernoj interkonekciji. No, sve to sada pada u vodu jer je Republika srpska dopustila ruskoj firmi i hrvatskom generalu da privatiziraju gasno tržište. Na ovom primjeru jasno se vidi koliko su ruske namjere iskrene i prijateljske i ko provodi ruske interese u Bosni i Hercegovini.