Centralna izborna komisija kaznila je Ćamila Durakovića kao nezavisnog kandidata na izborima za predsjednika i potpredsjednika RS-a zbog zloupotrebe prava u radu biračkih odbora tokom Općih izbora 2022. godine. To je odlučeno na današnjoj sjednici.
Podtačka rada CIK-a danas je bila i utvrđivanje kazni za zloupotrebu prava učešća u biračkim odborima tokom Općih izbora u BiH održanih prošle godine.
Za Durakovića, aktuelnog potpredsjednika Republike Srpske je stučna služba CIK-a utvrdila da je kao nezavisan kandidat zloupotrijebio pravo te su članovi CIK-a glasali o prijedlogu da mu se izrekne novčana kazna od 3.000 KM, što je zakonski minimum jer mu ranije ta institucija nije izricala kazne.
"Osim toga što je priznao da je vršio zloupotrebu, ono što nedostaje u ovoj odluci je tačan broj članova biračkih odbora koji su delegirani protivno odredbama Izbornog zakona jer nije isto kada na listu stavite jednog tzv. fiktivnog člana i kada to uradite sa čitavom mrežom članova. U konkrenom slučaju smatram da je kazna od minimalnih 3.000 KM ohrabrujućeg karatera, posebno ako to na kraju neko prizna da je uradio, posebno ako uzmemo u obzir da je razlika između ovog i sljedećeg kandidata bošnjačkog naroda minimalna", kazala je članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina.
Usvojen je prijedlog odluke kako je predložila stručna služba CIK-a, pa je Duraković novčano kažnjen.
U međuvremenu na svom Facebook profilu reagirala je i Alma Čolo, članica Predsjedništva i Pravnog tima Stranke demokratske akcije, napisala je kako je neshvatljivo da CIK čak četiri mjeseca nakon izbora donosi odluku o zloupotrebi prava na delegiranje članova biračkih odbora i kažnjavanju odgovornih.
"Neshvatljivo je da CIK četiri mjeseca nakon izbora donosi odluku o zloupotrebi prava na delegiranje članova biračkih odbora i kažnjava Ćamila Durakovića novčanom kaznom u iznosu od 3.000. KM. U postupku koji je vodio CIK Ćamil Duraković je priznao da je kao nezavisni kandidat koji se kandidirao za potpredsjednika entiteta Rs zloupotrijebio svoje zakonsko pravo na predlaganje kandidata za članove biračkih odbora. Koliko je članova biračkih odbora predložio protivno Izbornom zakonu BiH, kakva je njihova uloga bila u izbornom procesu, je li to imalo uticaja na rezultate izbora i veoma malu razliku u glasovima u korist Ćamila Durakovića u odnosu na Senada Bratića javnosti nije poznato. Možda nije poznato ni članovima CIK-a koji su donijeli odluku. Ovako površno i zakašnjelo postupanje CIK-a bi trebalo biti predmet preispitivanja nadležnih organa za provođenje zakona", njena je reakcija.
