U srijedu, 24. februara 2021. godine Udruženje “Alumni Prve bošnjačke gimnazije“ organiziralo je online panel na temu “Digitalna transformacija društva – razvojna šansa Bosne i Hercegovine“, drugu u nizu online sesija #Bosnae2050? u kojem je planirana kontinuirana diskusija o temama bitnim za promišljanje budućnosti Bosne i Hercegovine. Na panelu su prepoznati procesi koje su inicirale IT korporacije u BiH, nevladin sektor i asocijacije u kojima su već realizirani različiti projekti s različitim nivoima vlasti, koje treba pozdraviti, podržati i nastaviti u budućnosti.
“Javnosti smo nedavno predstavili novu inicijativu “École 42“ u saradnji sa partnerima iz Francuske. Radi se o novom konceptu učenja kroz praksu, odnosno učenja da nešto naučiš. Umjesto ex-cathedra predavanja, mnogo pažnje se pridodaje mentorstvu. Umjesto ocjena, učenici prelaze različite nivoe, koji poslodavcima daju jasniju sliku o znanju kandidata”, pojasnio je Amir Mulalić, osnivač Centra za kompjutersku edukaciju (CCED) koji je široko prepoznat kao predvodnik u industrijskoj IT edukaciji u BiH. Mulalić je podcrtao ulogu informacionih tehnologija u obrazovanju mladih i osposobljavanju za poslove budućnosti, a time i za razvoj države BiH.
“Trenutno imamo šansu i trebamo standardizovati radne materijale za e-learning s ciljem afirmacije bosanskog jezika i bosanskog jezičkog standarda u ovoj oblasti. To bi trebao biti jedan od strateških ciljeva naše države“, dodao je Mulalić.
Panelisti su zaključili da IT industrija može zadržati mlade u BiH, te da je treba tretirati kao industriju od posebnog strateškog značaja. “Trend rasta IT sektora definitivno trebamo iskoristiti, a pogotovo mlađe generacije kao pravac u kojem mogu ostvariti svjetski standard življenja u našoj domovini. Potražnja za inžinjerima je u konstantnom rastu i manjak inžinjerske snage je evidentan toliko da firme odbijaju ponude za projekte, zbog nedostatka kvalifikovane radne snage. To je naša šansa“, rekao je Kerim Balić, mladi poduzetnik, suvlasnik i tehnički direktor bosanskohercegovačke kompanije Ankora.
Radna mjesta u IT industriji su zagarantirana, a pored rada u postojećim kompanijama, primjena digitalnih tehnologija otvara niz mogućnosti za poduzetništvo, odnosno pokretanje samostalnih biznisa. “Iako do sada nije došlo do ozbiljnih pomaka u donošenju i implementaciji digitalnih strategija na bilo kojem od nivoa vlasti u BiH, to ne znači da IT sektor, edukatori i pojedinci koji imaju dobre ideje, viziju i konekcije, ne mogu uraditi svoj dio. Naprotiv. Mnogo toga se može uraditi i bez državne strategije, koja, naravno, jeste važna, ali budući da već znamo kako stvari u našoj zemlji funkcioniraju, treba nam biti jasno da od čekanja nema ništa. Zato je pored pritiska stručne javnosti na nadležne institucije, važno i kontinuirano raditi na digitalizaciji društva i kreirati nove prilike”, kazala je Latifa Imamović koja je magistrirala na temi “IT – razvojna šansa Bosne i Hercegovine”. Imamović je učestvovala u međunarodnim programima vezanim za inovacije, projekte i aktivnosti vezane za bosanskohercegovačku startup scenu i aktivno je uključena u djelovanje Bit Alijanse, udruženja bh. IT kompanija, na inicijativama usmjerenim ka popularizaciji IT-a u BiH i povezivanju obrazovnih institucija i IT poslovne zajednice.
“Neke od značajnih modernih praksi i načina poslovanja koje mogu ubrzati digitalnu transformaciju su korištenje agilnih metodologija rada, korištenje svih benefita koje pruža digitalizacija baza podataka, što uključuje metrike uspjeha i donošenje strateških odluka na osnovu stvarnih podataka, te konstantno stremljenje ka poboljšanju korisničkog iskustva“, tokom panela je poručila Samra Tanović, direktorica servisa u firmi Atlantbh.
Feđa Kulenović, informacijski stručnjak koji se već više od 15 godina bavi digitalnom transformacijom u vladinom, nevladinom, obrazovnom i poslovnom okruženju, istakao je kako mi danas ne živimo u digitalnom, već post-digitalnom dobu. Njegov rad većinom je vezan za podatkovne nauke, te oblasti upravljanja znanjem, informacijsku etiku, otvoreno znanje i stvaranje korisničkih zajednica oko slobodnog i otvorenog softwarea. “Tehnologija je danas uveliko sastavni dio naših života. Nikada ne smijemo zaboraviti činjenicu da tehnologiju prave ljudi, tako da uvijek u centru svih tehnoloških rješenja mora biti čovjek“, zaključio je Kulenović.
