Prije šest godina Aya Abou Daher pobjegla je iz Sirije s roditeljima i braćom i sestrama tražeći utočište u Evropi. Završili su u Danskoj, gdje su dobili odobrenje za privremeni boravak. Sada, nekoliko mjeseci prije maturalne zabave, primila je obavijest da je ta dozvola opozvana i da se mora vratiti u Siriju.
Aya (19) i njezina porodica porijeklom su iz Damaska, područja koje danske vlasti smatraju dovoljno sigurnim za povratak izbjeglica.
U ljeto prošle godine danska je vlada naložila imigracijskim vlastima da ubrzaju preispitivanje položaja tražitelja azila iz glavnog grada Sirije, tvrdeći da "uslovi više nisu toliko ozbiljni" da im se pruža zaštita. Danska je tako postala prva evropska država koja je opozvala boravišne dozvole sirijskim izbjeglicama, ustrajavajući na sigurnom povratku u dijelove zemlje devastirane nakon deset godina građanskog rata.
Prema nevladinoj organizaciji Refugees Welcome, u Danskoj živi oko 35 000 Sirijaca, od kojih je više od polovice stiglo 2015. godine. Danske vlasti razmatraju slučajeve oko 500 izbjeglica, kojima se nedavno pridružila skupina od oko 350, jer područje koje se smatra sigurnim proširilo se na cijelu regiju Damaska. Ova se politika temelji na izvještaju koje je pripremio Odbor za izbjeglice, tijelo koje odlučuje o slučajevima tražitelja azila, a koje ukazuje na smanjenje broja borbi i znatno manji broj kontrolnih tačaka u tom gradu.
Danska vlada, međutim, nema diplomatske odnose sa sirijskim režimom, pa ne može provoditi deportacije silom. Iz tog razloga nudi finansijske poticaje za dobrovoljnu repatrijaciju, koje je prošle godine prihvatilo 137 Sirijaca. Oni koji se odbiju vratiti u zemlju porijekla šalju se u takozvane deportacijske centre, gdje su lišeni posla. "Ostaju u neizvjesnosti da ih potaknu na povratak u Siriju unatoč nesigurnim uslovima", zamjera Charlotte Slente, glavna sekretarka Danskog vijeća za izbjeglice, koja smatra da ova politika ne podrazumijeva "dostojanstven tretman".
Ayina je priča postala viralna nakon što su ona i direktor instituta Nyborg na kojem studira kritizirali ovu odluku na Facebooku, a rasprava je planula nakon njezinog pojavljivanja na televiziji. "Zašto? U čemu sam pogriješila?", pitala se stalno insistirajući da" nije sigurno "vratiti se u Siriju. Prema njezinom svjedočenju, njezina je porodica u opasnosti jer su njezina dva brata odbila pridružiti se vojsci režima Bashara al Assada.
Oni su jedini u porodici čija zaštita nije povučena, jer danska vlada dopušta boravak samo izbjeglicama koje imaju pojedinačni razlog za traženje azila. Drugim riječima, mora postojati direktna prijetnja političkim progonom ili uhićenjem, ali opći uvjeti u nekom području više se ne smatraju nužnim razlogom.
Odluku danskih vlasti su osudile i humanitarne organizacije poput Amnesty International i UNHCR a ovih je dana rasprava o tom problemu izbila u prvi plan.
Otkako je preuzela vlast u junu 2019. godine, socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen jasno je stavila do znanja da nema popuštanja kada je u pitanju imigracijska politika. Premijerka je u parlamentarnoj raspravi ranije ove godine uvjeravala da je njena ambicija osigurati da Danska ima "nula tražitelja azila", argumentirajući protiv izazova socijalne kohezije.
Unatoč malom broju izbjeglica u usporedbi sa susjednom Švedskom i Njemačkom, to je pitanje već godinama u središtu političke rasprave, zbog čega su socijaldemokrati prihvatili tvrdu liniju tipičniju za desnicu u drugim zemljama.