U ulici Džemala Bijedića, u sarajevskoj općini Ilidža, u utorak je oko 16.25 sati došlo je do pucnjave tokom koje je ubijen švedski državljanin Harris Österdahl. Sumnja se kako je riječ o ozbijnom dileru drogom a sada sarajevska policija pokušava utvrditi detalje njegovog bioravka u Bosni i Hercegovini.

Ubijeni Harris Österdahl je, piše švedski Expressen, početkom septembra bio akter pucnjave u Istanbulu, a koja je povezana sa sukobom unutar kriminalne organizacije Foxtrot, čije vođe su bili "Kurdska lisica" i "Jagoda". Dvojica muškararca na motoru 6. septembra su otvorila vatru na kafić, na vatru je uzvraćeno - vatrom. Nekoliko švedskih državljana brzo je uhapsila turska policija, a sredinom oktobra pušteni su na slobodu, da bi se potom zaputili prema Sarajevu.

Vjeruje se da su meta napada u Istanbulu bili ljudi bliski "Kurdskoj lisici".

Švedski mediji navode kako je ubistvo u Sarajevu dio velikog sukoba unutar kriminalne mreže "Foxtrot" koja je u središtvu vala nasilja u Stockholmu i Uppsali; Stav donosi članak napisan na osnovu izvještaja nekoliko evropskih medija o eskalaciji nasilaj u toj skandinavskoj zemlji i Kurdu koji je jedna od najvažnijih karika.

Göran ima 66 godina, živi u Farsti, južnom predgrađu Stockholma, a u kupovinu kruha odlazi u pancirnom prsluku. “Ovdje ih je jako teško nabaviti, donio mi je kćerkin dečko iz Sjedinjenih Država”, kaže. U junu prošle godine 15-godišnji dječak ubijen je ispred svoje kuće. U obračunu bandi u toj istoj pucnjavi živote su izgubili još jedan maloljetnik iste dobi, 45-godišnjak i 65-godišnjakinja.

„S nostalgijom se sjećam vremena kada je glavni zdravstveni problem bio visok holesterol i sjedilački način života. Danas su glavni zdravstveni problem zalutali meci", razmišlja, dok broji mrtve i sažima modus operandi bandi: "Žele nekoga ubiti: onda lociraju gdje se nalaze mobitelom ili dronovima i programima za izviđanje i pošalju njegovu lokaciju nekim revolverašima.“ A lokacija bi mogla biti dječji park, kao što se dogodilo 25. augusta, kada su naoružani mladići otvorili vatru na park u rezidencijalnoj četvrti Eskilstuna, a majka i njen sin su pogođeni.

U prosjeku se negdje u Švedskoj dogodi pucnjava jednom dnevno. U većini njih sudjeluju maloljetnici. "Vjerojatno nismo imali ovakvu sigurnosnu situaciju od 1945., ovo je vrlo opasno vrijeme", priznaje policajac veteran Jale Poljarevius u radijskoj emisiji Agenda.

Kao šef tajne službe u policijskoj regiji u centralnoj Švedskoj, vodi jedinicu koja se eksplicitno bavi bandama: "Vidimo da je nasilje definitivno poraslo, nevjerojatno je da zemlja poput Švedske mora doživjeti tako nešto“, ali da je "surova stvarnost s kojom se moramo suočiti i protiv koje se moramo boriti svim mogućim sredstvima". Švedsko društvo, socijalna država, ima sredstva i alate 20. stoljeća za borbu protiv nasilja i organiziranih kriminalnih skupina. Bande se koriste mračnim internetom i umjetnom inteligencijom 21. stoljeća.

Policija se usredotočuje na sprječavanje regrutiranja mladih ljudi migrantskog porijekla od strane bandi, s velikodušnim integracijskim programima i velikim subvencijama, koje čak ni blizu ne dostižu enormne količine novca koje dijele latinoamerički trgovci drogom, koji unose preko švedskih luka veliki dio kokaina koji konzumira Evropa. Ove nove generacije trgovaca drogom i gangstera koriste kriptovalute koje čine njihovu zaradu manje „sljedljivom“ i umjetnu inteligenciju koja osmišljava prodaju robe. Oni peru novac putem platforme za streaming muzike Spotify, pokazalo je istraživanje lista 'Dagbladet'.

Oni su koristili novac od droge za plaćanje lažnih reprodukcija umjetnicima koji su pristali na prevaru, dobrovoljno ili pod pritiskom. Neočekivani uspon nekoliko repera, poput Yasina Mahalouda ili Erika Einara Grönberga, čije su pjesme dospijevale na liste najslušanijih s milionskim pregledima, izazvale su pažnju policije. Nekoliko njih je već mrtvo.

Nasilje koje provode bande ne zaostaje mnogo za trgovcima drogom 20. stoljeća. Još jedna karakteristika je proliferacija bandi koje se međusobno bore na sve užim teritorijima i uz ekstremno nasilje. Vlada procjenjuje da trenutno 30.000 ljudi pripada tim bandama i odlučila je uključiti vojsku u bitku da ih porazi.

U prvih osam mjeseci ove godine, prema službenoj policijskoj statistici, zabilježeno je više od 260 krivičnih djela vatrenim oružjem u kojima su ostale 34 mrtve i 71 ranjena osoba. Brojke se svakodnevno ažuriraju. Nitko nije siguran, poput 12-godišnje Adriane, koja je upucana dok je šetala svog psa. Osim toga, do sada je ove godine bilo više od 120 eksplozija, čiji je cilj zastrašiti ili eliminirati suparnike.

Predgrađa Stockholma i univerzitetski grad Uppsala postali su vatreni front. Samo između 7. i 16. septembra, sedam ljudi je ubijeno iz vatrenog oružja u tom području, uključujući najmanje jednog slučajnog prolaznika koji nije imao kontakta sa zajednicom bandi. "Kriminalne mreže trenutno su u vrlo nasilnoj fazi eskalacije", potvrđuje kriminolog Christoffer Carlsson sa Univerziteta u Stockholmu. “Počeli su napadati rođake članova bande: ako je teško doći do članova, onda napadaju njihove rođake”, objašnjava.

A u središtu spirale nasilja je 36-godišnji Rawa Majid, vođa takozvane mreže Foxtrot, poznat kao 'Kurdska lisica'. Premda se smatralo da je Majid, stjeran u kut od strane švedske policije, sakrio navodno negdje u Turskoj i trenutno iz sjene otamo upravljao svojim kriminalnim mrežama, on je uhapšen sredinom mjeseca kada je pokušao preći granicu sa Iranom. Švedska policija sumnja da nagrađuje ubistva kriptovalutama i pokreće rivalstvo podgrupa kako bi što prije eliminirali žrtvu.

Prema informacijama radio stanice SVT, jedan član klana pokušao je preuzeti organizaciju u njegovoj odsutnosti i dobio je okrutnu lekciju: 7. septembra njegova 63-godišnja majka ubijena je iz vatrenog oružja u Uppsali. Od tada, jedan napad osvete slijedi drugi bez pauze.

Neki od napadača još nemaju 14 godina. "Takav razvoj vidimo čak i kod djece od 8, 9 i 10 godina", tvrdi policajac Oskar Nissfolk. "Daju im mobitel da budu dostupni, u početku imaju zadatak sakriti male količine droge, to je obuka, razmišljaju o budućnosti." Mlade ljude privlače bande putem mreža, skupom odjećom, velikim količinama novca i osjećajem zajedništva. Često ih koriste za najprljavije poslove. Prema krivičnom zakonu o mladima u Švedskoj, ako budu osuđeni, suočavaju se sa znatno nižim zatvorskim kaznama od odraslih, što znači da se mogu vratiti u zločin nakon nekoliko godina.

Kako bi se suprotstavio ovom trendu, uz već postojeće preventivne mjere za djecu u problematičnim područjima i veće napore za integraciju, Švedska planira stvaranje zasebnih zatvora za mlade, čak i za djecu od 13 ili 14 godina.  Lasse Wierup, novinar novina 'Dagens Nyheter' i autor knjige 'Gangsterparadiset', objavljene 2020., procjenjuje da danas postoji između 300 i 350 ovih kriminalnih mreža u Švedskoj, od naoružanih rokerskih klubova do etnički kohezivnih bandi. Ministar pravosuđa nedavno je govorio o oko 9000 aktivnih članova bande i gotovo 21.000 pomagača. Te bande svake godine u zemlju uvezu između 100 i 150 tona droge. Djeluju uglavnom oko velikih metropola kao što su Göteborg i Stockholm. Malmö zauzima poseban položaj. Na jug, preko mosta Öresund ili brodovima iz južne Španije ili Italije stižu droga i oružje i s njima upravljaju paralelnim društvom koje čine imigranti.

U 1950-ima i 1960-ima Švedska je doživjela svoje ekonomsko čudo, dovodeći mnoge radnike migrante iz Italije, Jugoslavije i Turske i smjestivši ih u gradske kvartove. Njihove unuke sada regrutiraju bande mnogo brže nego što Vlada zapošljava policajce ili pooštrava kazne za maloljetnike.