Mozaik | 18.08.2021.

SPORTOM ČUVAJU TRADICIJU

Četvrt stoljeća 'Starog mosta' u Brisbaneu

Doseljavanje Bošnjaka u Australiju u manjem broju započinje nakon Drugog svjetskog rata, a masovniji dolazak bilježi se u godinama agresije na Bosnu i Hercegovinu. U prvim godinama Bošnjaci se organiziraju putem Islamske zajednice, različitih udruženja, ali i fudbalskih klubova kako bi očuvali tradiciju hiljadama kilometara daleko od domovine.

Autor:  ADMIR LISICA

Fudbalski klub “Stari most” iz australskog Brisbanea (FC “Old Bridge”) osnovan je prije dvadeset i šest godina u znak sjećanja na tada porušeni Stari most u Mostaru. “Bošnjaci koji su se doselili na ove prostore prije svega su to učinili da sačuvaju svoju glavu, a onda i tragajući za boljim životom. Od prvih su dana osjećali potrebu za okupljanjem, da pričaju na maternjem bosanskom jeziku i tada se formiraju i prve zajednice Bošnjaka na ovim prostorima”, priča nam predsjednik kluba Amer Sadiković, ponosan što “Stari most”, osim što spaja ljude, ima i zapažene rezultate u australskoj državi Queensland.

“Stari most”, nastavlja Sadiković, “nije bio samo sportski klub, nastojali su da promoviraju razne druge kulturne, humanitarne, muzičke i tradicionalne manifestacije. 'Stari most' se evo četvrt stoljeća takmiči u visoko rangiranim ligama. Do sada se klub može pohvaliti titulama prvaka kao i titulom pobjednika kupa. Zapažene rezultate ostvario je i na turnirima bh. dijaspore u Australiji, na kojima se redovno takmiči.”

Organiziranje na ovakav način smatraju borbom protiv asimiliranja, a klub se trudi okupiti sve zainteresirane građane bh. porijekla, ali i iz zemalja koje su nekada činile Jugoslaviju. “Zadatak nam je pokupiti pripadnike svih nacionalnosti s prostora Bosne i Hercegovine, kao i bivše Jugoslavije. Kroz jednu lepezu multikulturalnosti, mi nastojimo da očuvamo našu tradiciju, kulturu, jezik i identitet. Ja to vidim kao jednu borbu protiv potpunog asimiliranja u australsko društvo i nadam se da ćemo uspjeti u toj nakani, ako ništa, bar radi ovih novih generacija koje dolaze”, priča Sadiković.

“U Australiji imamo odlično organiziran savez (AUSBiH KUP) klubova s bosanskim predznakom. Jednom godišnje u različitim gradovima Australije održava se turnir gdje posjetioci uživaju ne samo u sportu nego je to jedna lijepa prilika da se vidimo ili upoznamo naše sunarodnjake koji žive u drugim gradovima Australije. Saradnja kroz savez među klubovima postoji iako smo dvije godine izgubili zbog pandemije. Turniri se ne održavaju zbog restriktivnih mjera, ali ipak nastojimo da održavamo veze i nadam se da ćemo se uskoro opet vratiti normalnom životu i nastaviti s našim novim projektima. Godinama smo se mučili s birokratijom, ali smo prije dvije godine uspjeli i dobili svoje terene i prateće objekte.”

“Stari most” ima dva stadiona; veći, na kojem igraju prvenstvene utakmice, i manji, koji koriste za treninge. Imaju i kantinu, svlačionice, kancelarije i restoran. Nakon što su renovirali oba stadiona početkom sezone, sada su se bacili na renoviranje pratećih prostorija i sve su te radove sami platili.

Dva tima igraju takmičarski fudbal. Seniorski prvi tim igra u Q-ligi, dok je drugi tim ekipa sastavljena od igrača starijih od 35 godina koji nastupaju u Q-master ligi. Početkom ove godine rade i s dječicom starosti od pet do deset godina. “Budućnost kluba bez rada s djecom je nezamisliva. Sljedeće sezone želimo pokrenuti i ženski takmičarski tim te proširiti naš omladinski pogon juniora do 16 godina”, priča Sadiković.

Kaže kako dijaspora itekako može pomoći razvoju i jačanju fudbala u Bosni i Hercegovini. Za to bi trebalo bitno ojačati saradnju dijaspore i domovine na svim poljima. “Uređenjem i kanalisanjem naših klubova po svijetu bi se mogli ostvariti odlični rezultati. Dijaspora je plodno tlo za rad naših fudbalskih stručnjaka i trebamo se svi širom svijeta uvezati jače s domovinom kao što su to već učinile mnoge države”, kaže Sadiković zaključujući: “Ovima koji se nalaze u dijaspori poručio bih da se potrude malo više u čuvanju svog identiteta, da posjećuju što više organizacije s bosanskim predznakom i da na taj način očuvaju svoju tradiciju, jezik i kulturu, a ovima što nas nazivaju podrugljivo dijasporcima poručio bih da malo više povedu računa o nama, da nas ne odbacuju i ne zaboravljaju. Živjeti daleko od svoje domovine ne znači da je manje volimo od vas, svi se mi borimo za BiH, samo na različite načine, jer Bosna nikada nije izašla iz nas.”

Ucjena Zagreba

Treći entitet kao uvjet za EU? Analitičari upozoravaju: Ljubićeva poruka nije nimalo bezazlena

I dalje moćan

Nagodba Dodik - SAD: Vješt strateg koji glumi primitivca, da li je Trojka prerano proglasila njegov politički krah

NA DANAŠNJI DAN

Mehmed Handžić ostavio je neizbrisiv trag u historiji Bošnjaka

Odgovor na loš položaj Bošnjaka

33 godine od Referenduma o autonomiji Sandžaka

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh