Vrijeme je teško i svi se trebamo prilagoditi novim okolnostima, kaže guverner Softić u intervjuu za Stav. Centralna banka, kao ni ostale institucije, nema instrumente da samo svojim djelovanjem riješi problem izrazito visoke inflacije, ali svako može nešto učiniti iz svoje nadležnosti i zajednički možemo pobijediti inflaciju. Pa čak i svaki građanin ove države može tome doprinijeti racionalnim korištenjem resursa, ali to nije jedina tema razgovora, pričali smo i o prodaji zlata, ali i tužbi protiv Općine Centar zbog neizdavanja dozvola za izgradnju objekta Centralne banke na dijelu parka Hastahana, odnosno na mjestu gdje je ranije bio parking.
STAV: Nedavno se pojavio dokument u medijima, opomena pred tužbu Općini Centar, da li je dokument autentičan i hoće li Centralna banka tužiti Općinu Centar zbog neizdavanja dozvola za gradnju objekta?
SOFTIĆ: Opomena pred tužbu koja je dostavljena Općini Centar jeste autentična i upućena je prošli mjesec, nakon višemjesečnog opstruiranja procesa izdavanja urbanističke saglasnosti i sprečavanja Centralne banke da koristi kupljeno zemljište u one svrhe u koje je ugovor zaključen. Do danas Općina Centar nije izvršila svoje ugovorne obaveze, te se Centralnu banku Bosne i Hercegovine, od momenta kada je predala zahtjev za urbanističku saglasnost, zajedno s idejnim projektom, na sve moguće načine onemogućava u korištenju njenog prava vlasništva. Trenutno naš advokatski tim provodi aktivnosti na pripremi tužbe.
STAV: Spominjalo se, kao moguće rješenje, zamjenska lokacija, je li i to propalo?
SOFTIĆ: CBBH je od samog početka iskazala interes da razmotri alternativne lokacije za izgradnju objekta, ali želim naglasiti da ono što je Općina, navodno, nudila CBBiH uopće ne ispunjava elementarne zahtjeve CBBiH niti je to na zakonit i siguran način moguće realizovati u razumnom roku, budući da te lokacije nisu u vlasništvu Općine Centar i da su vlasničko-pravni odnosi upitni, a planska dokumentacija, koja postoji za te parcele, nije prilagođena potrebama i projektu CBBiH. Ulaziti u takav jedan rizik za nas je bilo neprihvatljivo.
STAV: Posljednjih dana govori se o prodaji zlata u vlasništvu Centralne banke – da li je bilo pravo vrijeme, da li dobra cijena itd. To je, kako se zna, autonomna odluka Centralne banke, no bilo bi dobro javnosti objasniti odluku?
SOFTIĆ: CBBiH prilagođava strukturu portfolija deviznih rezervi vršeći kupoprodajne transakcije raspoloživim instrumentima, uključujući i zlato. CBBiH ne komentariše pojedinačne investicione odluke, s tim da su informacije o strukturi deviznih rezervi, odnosno učešću pojedinačnih instrumenata u portfoliju deviznih rezervi, kao i način donošenja odluka javno dostupne u zvaničnim publikacijama CBBiH.
Investiranje deviznih rezervi u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine vrši se u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine kao i internim aktima zasnovanim na najboljim praksama u centralnom bankarstvu. Prilikom investiranja deviznih rezervi CBBiH u obzir uzima sve relevantne dostupne informacije i očekivanja tržišnih kretanja, primarno s finansijskih tržišta eurozone budući da su, zbog Zakonom utvrđenog okvira, devizne rezerve skoro u potpunosti investirane na finansijskom tržištu eurozone. U skladu s mandatom definisanim Zakonom, Centralna banka kontinuirano poduzima mjere prilagođavanja portfolija, a sve s ciljem očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora prema najboljim svjetskim praksama.
Jasno je da je naša odluka rezultat serioznih analiza i projekcija očekivanja, utemeljena na poštivanju zakona i akata i procedura, kao i najboljih praksi u centralnom bankarstvu. Samo smo preusmjerili taj dio aktive (imovina je promijenila oblik) u nešto što je u ovom trenutku isplativije i puno perspektivnije. Ovo je za nas operativni, svakodnevni posao. Berzanski, kao i svaki drugi.
U kontekstu pojašnjenja o kojem govorite, mogu ukratko reći da je riječ o jedan posto (1 posto) deviznih rezervi. Da zlato kao takvo predstavlja nekamatonosnu imovinu i da je njegova cijena podložna visokoj volatilnosti (promjenjivosti). Trenutno njegova cijena ima tendenciju pada. A s druge strane, kao posljedica podizanja depozitnih kamatnih stopa od Evropske centralne banke (ECB), prinosi na hartije od vrijednosti i depozite rastu i, sve izvjesnije, nastavit će se takav trend i u budućnosti. Sve ovo ukazuje na to da je isplativije držati devizne rezerve u imovini koja donosi prinose, nego u imovini koja nema prinosa.
Dozvolite mi da istaknem još nekoliko činjenica u vezi s monetarnim zlatom, o čemu javnost treba da bude informisana. Naime, trećina centralnih banaka nema zlato u strukturi svojih rezervi, kao što su Kanada, Norveška, Hrvatska, Azerbejdžan i dr. Od preostalih dvije trećine koje to imaju, zlato učestvuje u prosjeku s 8,4 posto u ukupnim rezervama. Nadalje, najnovija istraživanja govore da manje od 20 posto ispitanika smatra da je zlato adekvatno sredstvo u borbi s inflacijom. I ja se slažem s ovim. Dovoljno je da uporedite zemlje koje recimo imaju zlato u strukturi svojih rezervi, a da su istovremeno pod inflacijom od 8, 12, 15 posto, pa i većoj nego je to slučaj u Bosni i Hercegovini.
Također, mi kao valutni odbor poslujemo po vrlo striktnim pravilima i procedurama. I to uvijek moramo imati u vidu. U smislu da imamo puno pokriće domaće valute u valuti sidro (EUR), što znači sigurno, profitabilno i likvidno investiranje. Ponekad to “eksperti” previde.
STAV: S obzirom na to da Centralna banka redovno prati i analizira ekonomska kretanja, kakve su procjene za ostatak ove i narednu godinu?
SOFTIĆ: Nakon majskog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, iskomunicirali smo kako u tekućoj godini očekujemo godišnji rast realnog BDP-a od 2,8 posto. Zbog perzistentnog inflatornog šoka, očekujemo dodatno usporavanje ekonomskog rasta u narednoj godini. U maju je očekivani godišnji rast realnog BDP-a u 2023. godini iznosio svega 1,5 posto. Sudeći prema brzim procjenama trenutne ekonomske aktivnosti i svim raspoloživim informacijama, ne očekujemo izmjene u trendu projicirane ekonomske aktivnosti, a ni značajnije korekcije u nivoima nisu izvjesne.
Ažurirane procjene godišnje ekonomske aktivnosti za period od 2022. do 2024. objavit ćemo u drugoj polovini novembra.
STAV: Krizno je vrijeme, koliko je finansijski sistem stabilan, očekujete li neke udare na stabilnost sistema i kako ih preduprijediti?
SOFTIĆ: Trenutno se u finansijskom sistemu ne naziru značajne ranjivosti. Dobrim dijelom, razlog je i znatno otporniji sistem koji je uspostavljen uvođenjem niza novih regulativa za upravljanje rizicima nakon globalne finansijske krize.
Svakako da sa svakim danom koji se provede u ovako turbulentno makroekonomskom okruženju raste i rizik da će dio klijenata banaka imati pogoršan kreditni rizik, ali smatram da su banke trenutno sposobne izdržati i relativno snažne makroekonomske šokove. To su nalazi top-down testova na stres koji se rade u CBBiH kvartalno i dijele s agencijama za bankarstvo.
Konačno, i agencije za bankarstvo donijele su niz podzakonskih akata s ciljem boljeg upravljanja kreditnim rizikom u bankama, a u kontekstu rasta referentnih kamatnih stopa ECB-a.
STAV: Savjet: Kako preživjeti krizu?
SOFTIĆ: Geopolitička situacija dovela je mnogo zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, u situaciju da su postale “kolateralna žrtva” svjetskih kretanja, a to su prije svega povišena inflacija. Centralna banka svoju ulogu i mandate izvršava u potpunosti, dajući doprinos monetarnoj, pa i makroekonomskoj stabilnosti. Nezahvalno je davati preporuke, ali kao prvu mjeru naglasio bih potrebu da se aktivno provodi socijalna politika kao pomoć najugroženijima. Porast cijena hrane i energenata, posebno grijanja pred zimu, ne pogađa sve građane jednako. Oni s nižim primanjima izdvajaju veći postotak svog dohotka za hranu i energiju. Dakle, socijalna država treba pomoći onim najugroženijim slojevima stanovništva. Upravo zato mjere socijalne politike moraju biti ciljane.
Naravno, socijalna politika, politika poreza i subvencija na vladama je da ih donose. Mnoge vlade širom svijeta, pa i kod nas, donose razne mjere zaštite stanovništva od posljedica inflacije.
Također, izuzetno su važne i mjere kojima bi se održao nivo proizvodnje, odnosno proizvođačima snizili troškovi inputa, prvenstveno mislim na cijenu nafte i plina. Zato bi najefikasnije bilo da su usvojene mjere vezane za akcize, koje bi zasigurno oborile cijenu nafte. Jer bez proizvodnje, neće se čime imati niti puniti budžeti. I tu bi bilo korisno ići selektivno. Prvo, voditi računa o neophodnim sektorima za ostale segmente ekonomije i stanovništvo. Drugo, gledati one sektore koji su najpogođeniji i kojima je stvarno potrebna pomoć da prežive. Koliko god zvučalo populistički, nije isto osigurati plin kafićima i proizvođačima brašna i ostalih elementarnih životnih namirnica.
Za Bosnu i Hercegovinu izuzetno je važno donositi harmonizirane i usklađene mjere na nivou Bosne i Hercegovine, bez obzira na to koji nivoi vlasti ih donosi – entiteti, kantoni ili općine. Bosna i Hercegovina jedan je ekonomski prostor i tako ga treba tretirati. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da ovo vrijeme poziva, samo po sebi, na veći stepen solidarnosti.
STAV: Uz napomenu da Centralna banka zbog svoje specifične uloge ne može utjecati na obuzdavanje izrazito visoke inflacije, može li “uvezeni rast kamatnih stopa”, pošto se reakcije ECB-a direktno odražavaju i na nas, u tome pomoći ili možda odmoći?
SOFTIĆ: Budući da CBBiH radi prema aranžmanu valutnog obora i da je domaća valuta vezana za euro, za očekivati je da se dio mjera koje ECB bude poduzimala prenese i na Bosnu i Hercegovinu. Ipak, uzimajući u obzir da je do značajnog rasta inflacije došlo zbog efekta prekida u lancima snabdijevanja, te izrazitog rasta cijena energenata, što nije u nadležnosti centralnih banaka, smatramo da je za ozbiljniju borbu s inflacijom potrebno da u Bosni i Hercegovini (fiskalne) vlasti poduzmu potrebne mjere s ciljem ublažavanja inflacije u vidu regulisanja marži i subvencioniranja određenih troškova.
U teoriji, kako smo vezani za euro fiksnim deviznim kursom, trebalo bi da je efekt prelijevanja monetarne politike ECB-a na kamatne stope na kredite u Bosni i Hercegovini visok. Međutim, niz empirijskih studija posljednjih godina ne nalazi da je ovaj transmisioni kanal naročito snažan na prostoru centralne i istočne Evrope. Procjenjuje se da bi se, u najboljem slučaju, približno 50 posto promjene u referentnoj stopi ECB-a moglo preliti na domaće kamatne stope. Međutim, trenutno su bankama u Bosni i Hercegovini mnogo značajniji domaći izvori finansiranja, potražnja za kreditima nije spektakularna, a i procjene kreditne sposobnosti su oštrije zbog makroekonomskog okruženja. U tom kontekstu, ne vjerujem da će u inicijalnom periodu efekt prelijevanja politike ECB-a biti snažan. Banke su svjesne da bi znatan rast kamatnih stopa na kredite značio i pogoršanje u kvaliteti dijela kreditnog portfolija. Stoga vjerujem da će, barem neko kraće vrijeme, očekivani rast stopa na kredite biti kompenziran niskim depozitnim stopama. Da, u teoriji bi i one trebale rasti u trenutnim okolnostima, ali zbog nerazvijenog finansijskog tržišta, klijenti s viškom likvidnosti u Bosni i Hercegovini i nemaju previše alternativa bankarskim depozitima. To je, svakako, i jedan od razloga rasta cijena nekretnina posljednjih godina.
Dakle, ne vidim neki znatniji utjecaj promjena u politici ECB-a na inflaciju u Bosni i Hercegovini. Barem ne u kratkom roku.
STAV: Kako se uopće boriti s inflacijom?
SOFTIĆ: Šok na strani ponude trenutno je vanredno snažan, a monetarnom politikom ne može se na njega djelovati, barem ne u aranžmanu valutnog odbora. U slučaju Bosne i Hercegovine ključne su strukturne reforme, kojima bi se povećala ekonomska aktivnost, bez dodatnog inflatornog pritiska.
Vrijeme je takvo da bi svi, i stanovništvo i preduzeća, trebali prilagoditi svoje ponašanje i racionalno trošiti energente. Koordinirana akcija subvencija, porezne politike i, ako treba, ograničavanja cijena na neko vrijeme može ublažiti šok. Uz stabilnost valutnog odbora, time se osiguravaju stabilni uvjeti za smanjenje negativnog šoka i ubrzani oporavak nakon toga.