Bugarska i Rumunija pridružile su se danas ogromnoj evropskoj šengenskoj zoni slobodnog kretanja, otvarajući putovanje zrakom i morem bez graničnih provjera nakon 13 godina čekanja.

Veto Austrije, međutim, znači da se novi status neće primjenjivati ​​na kopnene rute, nakon što je Beč izrazio zabrinutost zbog potencijalnog priliva tražilaca azila.

Uprkos djelimičnom članstvu, ukidanje kontrola na zračnim i pomorskim granicama dvije zemlje ima značajnu simboličku vrijednost.

Prijem u Šengen je "važna prekretnica" za Bugarsku i Rumuniju, koja simbolizira "pitanje dostojanstva, pripadnosti Evropskoj uniji", smatra spoljnopolitički analitičar Stefan Popesku. "Svaki Rumun koji je morao hodati niz traku odvojeno od drugih evropskih građana osjećao se drugačije", rekao je on za AFP.

Ivan Petrov, 35-godišnji bugarski direktor marketinga koji živi u Francuskoj, rekao je da je oduševljen putovanjima sa manje stresa i vremenom koje će moći uštedjeti. "Ovo je veliki uspjeh za obje zemlje i historijski trenutak za šengenski prostor -- najveće područje slobodnog kretanja na svijetu," izjavila je jučer šefica EU Ursula von der Leyen. "Zajedno gradimo jaču, ujedinjeniju Evropu za sve naše građane."

Sa Bugarskom i Rumunijom šengenska zona će se sastojati od 29 članica -- 25 od 27 zemalja članica Evropske unije, kao i Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Rumunska vlada je saopćila da će se šengenska pravila primjenjivati ​​na četiri morske luke i 17 aerodroma, a aerodrom Otopeni u blizini glavnog grada Bukurešta služit će kao najveće čvorište za šengenske letove.

Više osoblja, uključujući graničnu policiju i službenike za imigraciju, bit će raspoređeno na aerodrome kako bi "podržali putnike i otkrili one koji žele da iskoriste prednost da ilegalno napuste Rumuniju", dodaje se. Također će se vršiti nasumične provjere radi hvatanja ljudi sa lažnim dokumentima i borbe protiv trgovine ljudima.

Bugarska i Rumunija se nadaju da će se u potpunosti integrirati u Šengen do kraja godine, ali Austrija je do sada popustila samo na zračnim i pomorskim rutama.

Hrvatska, koja se pridružila EU nakon Rumunije i Bugarske, pretekla ih je i postala 27. članica Šengena u januaru 2023. Stvoren 1985. godine, šengenski prostor omogućava više od 400 miliona ljudi da slobodno putuju bez kontrole unutrašnjih granica.

Dok neki imaju razloga za slavlje, vozači kamiona, suočeni sa beskrajnim redovima na granicama sa svojim evropskim susjedima, osjećaju se izostavljeno.

Ranije ovog mjeseca, jedan od glavnih rumunskih sindikata cestovnog transporta UNTRR pozvao je na "hitne mjere" za postizanje pune šengenske integracije, žaleći zbog ogromnih finansijskih gubitaka uzrokovanih dugim čekanjem.

"Rumunski prevoznici gubili su milijarde eura svake godine, samo zbog dugog čekanja na granicama", rekao je generalni sekretar Radu Dinescu.

Kako navode iz sindikata, kamiondžije obično čekaju osam do 16 sati na granici sa Mađarskom, a od 20 do 30 sati na bugarskoj granici, sa najviše tri dana.

Bugarska preduzeća također su izrazila svoj bijes zbog sporog napretka. "Samo tri posto bugarske robe se transportira zračnim i morskim putem, a preostalih 97 posto kopnom," rekao je Vasil Velev, predsjednik Bugarske asocijacije industrijskog kapitala (BICA).

"Dakle, mi smo na tri posto u Šengenu i ne znamo kada ćemo biti tamo sa ostalih 97 posto", rekao je.

Bukurešt i Sofija su rekli da se više neće ići nazad. "Nema sumnje da je ovaj proces nepovratan", rekao je ovog mjeseca rumunski ministar unutrašnjih poslova Catalin Predoiu, dodajući da se "mora završiti do 2024. sa proširenjem na kopnene granice".