Vojna bilateralna vježba “Immediate Response 21” između Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i američke armije odvijala se prethodnih dana na poligonima za obuku u Bosni i Hercegovini. Vježba “Brzi odgovor 21” dio je šireg manevra “Europe Defender 21” (“Branilac Evrope 21”), a koji se izvodi u 26 država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Estonija, Gruzija, Grčka, Njemačka, Mađarska, Italija, Kosovo, Litva, Letonija, Moldavija, Crna Gora, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Poljska, Rumunija, Španija, Turska, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države. Manevar “Branilac Evrope 21” integrira trupe 16 zemalja i 28.000 pripadnika oružanih snaga zemalja članica NATO-o pakta, ali i zemalja partnera kao što je Bosna i Hercegovina, Kosovo, Moldavija i Gruzija. Pripreme za vježbu, odnosno njena inicijalna faza počela je još u martu transportom opreme i personala iz SAD-a u Evropu, a završit će u junu vježbom komandnog štaba kojom će se demonstrirati komandiranje i integracija s multinacionalnim trupama. U sklopu vježbe “Branilac Evrope 21” izvodi se nekoliko manjih vježbi “Čuvar sablje”, “Brzi odgovor” i “Vježba komandnog mjesta”.
Za Bosnu i Hercegovinu najbitnija je svakako vježba “Brzi odgovor”, a koja se još izvodi u 11 zemalja, gdje će ukupno učestvovati više od 5.000 vojnika. Vježba “Brzi odgovor 21” u Bosni i Hercegovini izvodi se s 500 pripadnika kopnenih jedinica Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, odnosno iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije (deklarirane jedinice po NATO-ovom konceptu operativnih sposobnosti) i 700 pripadnika kako kopnenih, tako i zračnih snaga američke armije. Lokacije na kojima će se odvijati jesu poligoni za obuku OSBiH Glamoč, Manjača i aerodrom “Dubrave” kod Tuzle, s tim da se cjelokupna vježba može podijeliti u nekoliko faza tokom njenog trajanja.
PRIMJETAN ISKORAK ORUŽANIH SNAGA BiH
U prvoj fazi vježbe vršena su kvalifikacijska gađanja iz pješadijskog naoružanja, da bi Operativna komanda OSBiH izdala naredbu za pokretanje taktičkih pokreta trupa, čime se stvaraju pretpostavke za integraciju multinacionalnog kontingenta jedinica OSBiH i OSSAD-a. Ono što je također zanimljivo jeste i druga redovna vježba koju OSBiH izvode istovremeno, a to je “Dinamičan odgovor 21-4”, pri čemu trenutno ukupan broj pripadnika OSBiH angažiranog iznosi preko 1.700 vojnika. U tom smislu, u 2021. godini Oružane snage Bosne i Hercegovine demonstrirat će simultano vođenje multinacionalnih, bilateralnih vježbi i redovnih godišnjih vježbi. Dokaz koji potvrđuje da su Oružane snage BiH napravile primjetan iskorak u smjeru osnaživanja integracije s trupama drugih armija, ali i da su reformu odbrane uspješno izveli jeste i zahvala koju je komandant Američkih kopnenih snaga za Evropu i Afriku general Christopher G. Cavoli uputio načelniku Zajedničkog štaba OSBiH general-pukovniku Senadu Mašoviću.
Druga faza vježbe aktivnosti je preselila na poligon “Manjača”, s tim da je u prvoj fazi ostvarena pretpostavka za dalje akcije na terenu. Samom integracijom trupa koja je učinjena u prvoj fazi zadovoljstvo je pokazao i direktor vježbe brigadir Slaven Blavicki. “Vježbu smo maksimalno iskoristili da provjerimo procedure, razmijenimo iskustva i da testiramo nivo interoperabilnosti naših snaga sa snagama SAD”, naglasio je brigadir Blavicki. U drugoj fazi vježba je dostigla svoju kulminaciju s aspekta aktivnosti, kombiniranih dejstava, ali i posjeti državnog i vojnog vrha i diplomatskog kora. Prema tome, teorija igara na Manjači počela je helikopterskim desantom trupa OSBiH i OSSAD, a koje su dopremili američki transportni (višenamjenski) helikopteri UH-60 “Black Hawk” (“Crni jastreb”). Transportirane trupe osiguravaju slijetnu zonu i očekuju napad protivnika koji se ogledao u koloni transportnih i vučnih vozila koja su vukla dvije haubice D-30 (122 mm). Simulacijom MRUD-a (mina rasprskavajućeg usmjerenog dejstva) kolona protivnika je pretrpjela gubitke, a desantovane trupe iz zasjede obasipaju neprijatelja vatrom iz pješadijskog naoružanja. Zatim trupe kombinovanog voda iz zasjede kreću u napad kako bi dovršili preživjele protivnike, pritom zarobivši tehniku i dokumentaciju protivnika, ali i ustvrdivši da imaju ranjenih, zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć i evakuaciju ranjenih (MEDEVAC).
Cjelokupnu evakuaciju pored trupa na terenu nadzire i bespilotna letjelica “Raven”, koja ranom detekcijom javlja o koncentraciji trupa, pri čemu se osigurava dodatna vatrena podrška kombinovanom vodu u zasjedi. Uskoro se u borbu uvode američka vozila “Humvee” (HMMWV) naoružana teškim mitraljezom “Browning M2”, da bi zatim bio uveden i mehanizovani vod OSBiH s oklopnim transporterima M-113A2. Međutim, ni protivnik nije čekao dugo već napada kombinovani vod u trenutku transporta i evakuacije ranjenih (MEDEVAC). Nakon dejstva minobacača na protivnika, mehanizovani vod kreće u napad izvršivši manevarski udar na bok protivnika te iskrcavanjem pješadije zajedno u sinergiji uništava protivnika.
Sve u svemu, kombinovanim dejstvima pješadijskih, artiljerijskih, zračnih, ali i oklopno-mehanizovanih snaga razbijena je neprijateljska kolona, ali i uspješno izvršena evakuacija ranjenika i odbrana dostignutih pozicija. Svakako, državni, a ujedno i vojni vrh države imali su razloga za ponos i zadovoljstvo nakon ovakve demonstracije sile, zajedništva, mobilnosti i ažuriranosti koju osiguravaju trupe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
“Reforma odbrane je dala svoje puno opravdanje i kao više puta do sada dobivamo samo pohvale za pripadnike OSBiH. Zahvaljujem se svima koji su dali doprinos da ova vježba uspije i da se još jednom dokaže sposobnost OSBiH i njihova interoperabilnost s OSSAD”, izjavio je član Predsjedništva Šefik Džaferović.
Završetkom druge faze vježbe “Brzi odgovor 21” intenzitet preduzetih radnji i akcija lagano će opadati s tim da će se OSBiH okrenuti svojoj godišnjoj vježbi “Brzi odgovor 21-4”. Međutim, šta se zapravo postiglo učešćem u vježbi “Brzi odgovor 21”?
Prije svega ostvareni su ciljevi obuke prikazom mogućnosti OSBiH da djeluju u sinergiji s trupama drugih armija, ali i da same djeluju svojim efektivima koristivši pritom različite rodove vojske. Postignuta je također strateška vizija OSBiH kao aktivnog partnera i učesnika u vježbama Sjevernoatlantskog pakta (NATO), pri čemu vojnici drugih armija imaju samo riječi hvale.
INKLINACIJE KA NATO INTEGRACIJAMA
Vojna vježba “Brzi odgovor 21” inicirala je diskusije o vojno-političkom svrstavanju Bosne i Hercegovine. Uopšte, vojni manevri i vježbe demonstriraju snage, znanja, tehniku i taktiku kao proizvod doktrine odbrane koju usvoji pojedina država. Vojni manevri demonstriraju silu na način koji bi mogao da primora potencijalne i latentne agresore da razmisle još jednom prije negoli krenu u avanturu protiv suvereniteta, teritorijalnog integriteta i državnosti neke države. U tom smislu, potrebe Bosne i Hercegovine za održavanjem interoperabilnosti i operativnog rada u sinergiji s NATO (članicama) zemljama nedvojbeno određuju Bosnu i Hercegovinu kao iskrenog i odlučnog partnera. Sjevernoatlantski pakt kao najdugovječniji vojno-politički blok nesumnjivo projiciranjem svoje moći na Zapadnom Balkanu obznanjuje da su želje pristupanja Bosne i Hercegovine NATO-u obostrane.
Ključna determinanta NATO-a jeste odgovornost svih članica prema članu 5. Vašingtonskog sporazuma, koji tretira napad na jednu članicu kao napad na cijeli savez. Ovakav pristup “casus foederis” (slučaj kada treba ispoštovati savezništvo) garantira Bosni i Hercegovini mir, sigurnost i stabilnost, a NATO-u vjernog partnera. Istovremeno, još se jednom dokazalo da populističke i senzacionalističke izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika nisu izjave inicirane dobronamjernošću već zluradošću i difamaciji vježbe “Brzi odgovor 21”. Mada ipak začuđuje njegovo (ne)reagiranje na rusku donaciju trideset tenkova T-72 B1MS ili oklopnih automobila BRMD 2 ili MiG-ova 29 iz Bjelorusije.
DONACIJA TENKOVA T-72 B1MS
Tenkovi T-72 B1MS, popularno nazvani “Bijeli orlovi”, predstavljaju generacijski najmoderniju inačicu stare platforme sovjetskog tenka T-72, koji datira još iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U samoj donaciji predviđena je nabavka 30 komada pored borbenih aviona MiG-29 i oklopnih automobila BRDM-2. Trenutno ovaj tip tenka u aktivnoj upotrebi imaju Nikaragva, Urugvaj i Laos, dok je javnosti kao modernizirana verzija predstavljen prije osam godina. U komparaciji s jugoslavenskom inačicom tenka T-72, popularnog M-84, “Bijeli orao”, predstavlja mlađeg i dosta modernijeg brata. Tenk posjeduje DUBS (daljinski upravljana borbena stanica) za 12,7 milimetarski mitraljez na kupoli, nove nišanske sprave opremljene termovizijskim spektrom i GPS-ov navigacijski sistem.
Zbog svoje digitaliziranosti za sve članove posade, tenk ima sposobnost lovca-ubice jer komandir tenka posjeduje termalne nišanske sprave i kamere kojima može označavati ciljeve svojoj posadi. Međutim, posebna sposobnost koju omogućavaju tenkovi T-72 B1MS jeste ispaljivanje iz cijevi potkalibarnih projektila, odnosno laserski navođenih protuoklopnih raketa tipa 9M119M Refleks dometa 6 kilometara. Dodatna poboljšanja ovog tenka primjetna su u oklopu tipa “Kontakt-1” eksplozivno-reaktivnog tipa. Nabavkom tenka T-72 B1MS Srbija postaje jedina zemlja u regiji s potpuno digitaliziranim tenkom kojem nema pandana sve dok se Mađarskoj ne isporuče njemački “Leopardi 2A7+”. Iako se u javnosti o tome uglavnom ne priča, Srbija ima veliki broj tenkova na papiru, ali najbolji tip M-84 pati od niza problema. Naime, nedostaje tehnička dokumentacija, rezervni dijelovi, tehničko i stručno osoblje za održavanje, ali najveći problem jeste nedostatak posada za tenkove, pri čemu trenutno VS ima samo polovinu posada za svojih 212 tenkova M-84.
ORUŽJE SUSJEDIMA, BiH DONACIJE
Stječe se utisak da zemlje regije imaju pravo na trku u naoružanju i očigledno kršenje odredbi Bečkog sporazuma, odnosno Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja; osim Bosne i Hercegovine, koja je osuđena da živi na resursima donacija, ali i onemogućena da budžetskim sredstvima poveća izdvajanja BDP-a, već samo da ih smanji, kakva je praksa prošlih godina. Nakon ove vježbe, OSBiH će izvesti vježbu i s Vojskom Srbije “Manjača 21”, a koja će se izvoditi u oktobru mjesecu.
Međutim, nakon vježbe “Brzi odgovor 21”, na Manjači su se kroz druženje i dobru atmosferu takmičili pripadnici OSBiH i OSSAD-a u broju urađenih sklekova. Pobjedu u tom takmičenju odnio je pripadnik OSBiH, ali pobjedu za ostvarenje misije mira i stabilnosti možemo ispuniti jedino zajedno sa i kao članica Sjevernoatlantskog pakta.
